Teško je pomiriti mišljenja ljudi ne samo u našoj zemlji, već i u svijetu kada je riječ o odlasku u penziju. Dok jedni sanjaju da odu u penziju sa 52 ili 53 godine života, jer im je dosta svega, drugi bi da mogu i do 80. godine da rade, poput političara u Bosni i Hercegovini.

U Bosni i Hercegovini penzijsko i invalidsko osiguranje regulirano je entiteskim zakonima. Tako se u Federaciji u starosnu penziju može ako imate 65 godina starosti i minimalno 15 godina staža, ili ako imate 40 godina staža bez obzira na godine života, prenosi Faktor.

Izmjenama zakona je dozvoljeno da se može raditi i primati penzija, izuzev onih koji su otišli u invalidsku penziju. Tako se bh. političari penzionišu, zgrabe otpremnine od 30-ak, 50-ak hiljada KM, pa nastave raditi i primati penziju.

U manjem bh. entitetu RS pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Osim toga, osiguranik koji nema navršenih 65 godina života ima pravo na starosnu penziju kada navrši 60 godina života i 40 godina penzijskog staža, a osiguranik žena koja nema navršenih 65 godina života ima pravo na starosnu penziju kada navrši 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.

U susjednoj Republici Hrvatskoj pravo na starosnu penziju stječe osiguranik kada navrši 65 godina života i minimalno 15 godina penzijskog staža. Žene ostvaruju pravo na starosnu penziju prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi. Pa tako u ovoj godini mogu sa 64 godine života i minimalno 15 godina staža.

U starosnu penziju se može sa 60 godina života i 41 godinom staža.

U Srbiji u starosnu penziju idu muškarci sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža ili sa 45 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Žene u starosnu penziju mogu sa 64 godine života i najmanje 15 godina staža, ili sa 45 godina staža bez obzira na godine života.

U Sjevernoj Makedoniji u starosnu penziju se ide sa 64 godine ukoliko je muškarac, a žene mogu u penziju sa 62 godine života i najmanje 15 godina radnog staža.

U Sloveniji u starosnu penziju se ide sa 60 godina života i 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i 15 godina staža osiguranja.

Što se tiče drugih zemalja, recimo Danska je odlučila da će njeni građani moći da se penzionišu sa 70 godina i to oni koji su rođeni poslije 31. decembra 1970. godine, dok će se starosna granica za odlazak u penziju u Njemačkoj postepeno povećavati na 67 godina do 2031. godine.

U Republici Turskoj od 2022. godine u penziju žene mogu sa 49 godina života, a muškarci sa 52 godine.

Najniža starosna granica za penzionisanje u Francuskoj povećana je sa 62 na 64 godine 2023. godine.