Na Baltiku već petnaestak dana nema novih napada ukrajinskih dronova na ruske naftne luke, ali trenutno stanje daleko je od mirnodopskog. Posljednji podsjetnik da se napetosti nisu smirile bio je jučerašnji let dvaju ruskih strateških bombardera Tu-22M3 sjeveroistočno od švedskog otoka Gotlanda.

Švedska ratna avijacija presrela je ruske bombardere, navodno naoružane krstarećim raketama, svojim JAS 39 Gripenima, a kasnije su im se pridružili i danski borbeni lovci. Dva ruska Tupoljeva nisu ni u jednom trenutku narušila švedski zračni prostor i brzo su se vratila u svoju bazu na poluotoku Kola.

"Nije im ovo prvi put, već su letjeli iznad Baltičkog mora. Mogu samo nagađati da će se to u budućnosti ponoviti, ali mi smo spremni čuvati svoj zračni prostor", rekao je za dnevni list Expressen potpukovnik švedske ratne avijacije Robert Krznaric.

Susjedna Finska u ponedjeljak je objavila da će mobilizirati određeni broj rezervista, ne navodeći njihov broj ni zadaće na koje će biti upućeni. Finski mediji nagađaju da je stanje povišene pripravnosti, ponajprije zbog ukrajinskih napada dronovima u Finskom zaljevu, počelo opterećivati aktivni sastav oružanih snaga.

Aktivni vojni sastav postao je preopterećen

"Finski odbrambeni sistem nije osmišljen za ovakvu situaciju i pokazuje svoje slabosti. Oružane snage u mirnodopskim uslovima imaju relativno malo osoblja, koje je sada neprestano u pripravnosti", objasnio je za finsku javnu televiziju Yle obrambeni i sigurnosni stručnjak Charly Salonius-Pasternak.

Finski borbeni lovci F/A-18 gotovo neprekidno dežuraju u zraku, mornarica koristi više brodova nego inače radi nadzora i pripravnosti, kopnena vojska koristi brojne pokretne radare kako bi na vrijeme otkrila dronove, a pogranična straža pojačano patrolira duž granice s Rusijom.

Salonius-Pasternak nagađa da mobilizacija određenog broja pričuvnika neće biti kratkotrajna, odnosno da se ne radi o uobičajenoj i redovnoj vojnoj vježbi, te dodaje da bi Finska u ovakvim situacijama mogla zatražiti pomoć i od saveznika iz NATO-a.

NATO-pruga kao apsolutni prioritet

U Finskoj se ovih dana raspravlja i o zahtjevu oružanih snaga da se željezničkom prugom povežu norveška luka Narvik i područje uz rusku granicu istočno od grada Rovaniemija. Time bi se mogle brzo prebacivati velike količine opreme, streljiva i vojnika u istočnu Laponiju. Ta operacija postala bi neophodna, smatraju finske oružane snage, ako bi Rusija počela koncentrirati svoje snage uz granicu.

Foto: Trygve Hongset/Forsvaret

Takozvana NATO-pruga, koju se ističe kao "apsolutni prioritet", trebala bi bez prekida voditi od Narvika, preko Kirune na sjeveru Švedske do vojnog poligona Rovajärvi na sjeveru Finske. U praksi bi provedba ovog projekta zahtijevala da se na finskoj strani izgradi pruga europskog kolosijeka, širine 1435 milimetara.

Širina kolosijeka na finskim željeznicama iznosi 1524 milimetra, zbog čega se trenutno iz Narvika ne može vozom doći u Finsku. U finskom Ministarstvu saobraćaja i komunikacija procjenjuju da bi izgradnja NATO-pruge stajala oko 1,5 milijardi evra. Finska se pri ulasku u NATO obvezala izgraditi svoj dio pruge.

"Neprijatelj se nije probio gdje je sistem bio izgrađen"

Na južnoj strani Finskog zaljeva također se pripremaju za eventualnu rusku agresiju. Na takozvanoj Baltičkoj odbrambenoj liniji, odbrambenoj i fortifikacijskoj inicijativi Estonije, Latvije i Litve za jačanje njihove istočne granice prema Rusiji i Bjelorusiji, u regiji Setomaa počelo je kopanje protivtenkovskih rovova.

Riječ je o odbrambenoj strukturi dugačkoj oko 20 kilometara. Po potrebi, betonski "zmajevi zubi" mogu se brzo postaviti uz protivtenkovske rovove, ali zasad će biti spremljeni u skladišta na strateškim lokacijama. "Ukrajinsko ratno iskustvo pokazuje da se na mjestima gdje je ovaj sistem bio izgrađen, neprijatelj nije probio", rekao je inženjerski oficir Hardo Toots za estonsku javnu televiziju.

Loša vijest za Estoniju iz Ameriked

U ponedjeljak je stigla i jedna loša vijest po estonsku nacionalnu sigurnost. Ministar obrane Hanno Pevkur izjavio je da su Sjedinjene Američke Države pauzirale isporuke oružja i municije Estoniji do kraja rata u Iranu. Ako sukob potraje duže, najavio je Pevkur, Estonija bi mogla preispitati svoje odluke o nabavi američkog oružja.

Američka odluka posebno pogađa isporuku punjenja za raketne lansere HIMARS i protivoklopni raketni sistem Javelin. Nakon razgovora s američkim ministrom odbrane Peteom Hegsethom, Pevkur je dao naslutiti da će se kašnjenje mjeriti u mjesecima, a ne u sedmicama.