Bosna i Hercegovina je u prva tri mjeseca 2026. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 4 milijarde i 154 miliona KM, što predstavlja blagi rast od 0,5 posto. Istovremeno, uvoz je porastao na 7 milijardi i 255 miliona KM, što je rezultiralo vanjskotrgovinskim robnim deficitom od 3 milijarde i 101 milion KM. Pokrivenost uvoza izvozom u ovom periodu iznosila je 57,3 posto. 

Prema podacima koje prenosi BiznisInfo.ba, uvoz je zabilježio povećanje od 0,9 posto na godišnjem nivou. Iako je izvoz zadržao pozitivan trend, snažan rast uvoza produbio je deficit u razmjeni sa inostranstvom. Analiza pokazuje da domaća ekonomija i dalje uvozi znatno više robe nego što plasira na strana tržišta.

Pad razmjene sa zemljama regije

Kada je riječ o tržištima, izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 643 miliona KM, što predstavlja pad od 8,7 posto u odnosu na isti period prošle godine. Smanjen je i uvoz iz ovih zemalja, koji je iznosio 849 miliona KM, uz pad od 3,9 posto. Pokrivenost uvoza izvozom na ovom regionalnom tržištu iznosila je 75,8 posto.

Ovaj trend ukazuje na slabljenje trgovinske dinamike sa susjednim zemljama u poređenju sa istim kvartalom 2025. godine. Ekonomski stručnjaci bilježe da se fokus domaće privrede postepeno pomjera ka stabilnijim zapadnim tržištima, uprkos tradicionalnim vezama unutar regije.

Dominacija tržišta Europske unije

S druge strane, izvoz u zemlje Europske unije nastavio je rasti te je dosegao 3 milijarde i 212 miliona KM, što je povećanje od 5,7 posto. Uvoz iz država EU iznosio je 4 milijarde i 227 miliona KM, uz rast od 0,9 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa ovim blokom iznosila je 76 posto.

Podaci potvrđuju da Europska unija ostaje ključni vanjskotrgovinski partner države Bosne i Hercegovine. Dok se na CEFTA tržištu bilježi pad, jačanje saradnje sa europskim kompanijama ublažilo je ukupne negativne efekte u vanjskotrgovinskom bilansu u prvom kvartalu 2026. godine.