Građanska aktivistica i apelantica pred Evropskim sudom za ljudska prava u poznatom predmetu, Azra Zornić, oglasila se povodom najnovijeg godišnjeg izvještaja povjerenika Vijeće Europe za ljudska prava, upozorivši na zabrinjavajuće trendove degradacije ljudskih prava u Bosni i Hercegovini i širu indiferentnost domaće javnosti prema tim procesima, piše Radiosararajevo.ba.

Reagujući na izvještaj koji je predstavio Michael O’Flaherty, Azra Zornić ističe da dokument jasno detektira globalne izazove – od ubrzanog tehnološkog razvoja i klimatskih promjena do rastuće društvene nejednakosti – ali i naglašava da se u kontekstu Bosne i Hercegovine posebno problematičnim pokazuje nedostatak dosljedne primjene već uspostavljenih standarda zaštite ljudskih prava.

"Ono što dodatno zabrinjava jeste potpuna marginalizacija ovako važnih upozorenja u domaćem javnom prostoru. Izostanak ozbiljne medijske i institucionalne reakcije govori o dubokoj krizi političke odgovornosti", navela je Zornić u izjavi za Radiosararajevo.ba.

Dodatno, osvrnula se na činjenicu da je O’Flaherty sredinom aprila ove godine saopćio kako je vodio razgovore s visokim predstavnikom u BiH, Christian Schmidt, o stanju ljudskih prava u zemlji, što je, kako kaže, također, prošlo gotovo nezapaženo.

"Ako najviši evropski zvaničnici razgovaraju o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, a to ne izazove gotovo nikakvu javnu debatu, onda je jasno da imamo ozbiljan problem percepcije i prioriteta", upozorila je.

Zornić je dodatno problematizirala, kako je navela, selektivnu primjenu ovlasti visokog predstavnika, ocjenjujući da takva praksa može imati dugoročne posljedice po pravnu sigurnost i povjerenje građana u institucije.

Podsjetila je da je presuda u predmetu "Zornić" protiv Bosne i Hercegovine pred Evropski sud za ljudska prava još prije više od decenije ukazala na sistemsku diskriminaciju građana koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, ali da njena implementacija i dalje izostaje.

U izvještaju O’Flaherty naglašava da evropski okvir zaštite ljudskih prava ostaje ključni instrument za suočavanje s izazovima savremenog doba, ali da njegova efikasnost zavisi od dosljedne primjene i političke volje država članica.

Zornić zaključuje da Bosna i Hercegovina, uprkos formalnoj pripadnosti evropskom pravnom prostoru, i dalje pokazuje ozbiljne deficite upravo u tom segmentu.

"Ne radi se više o nedostatku normi, nego o nedostatku njihove primjene. A to je već političko, a ne tehničko pitanje", zaključila je Zornić u izjavi za Radiosararajevo.ba.

"Ignorisanje presuda Evropskog suda i istovremeno selektivno interveniranje u politički sistem šalje poruku da pravila nisu jednaka za sve. To direktno podriva temelje vladavine prava", poručila je Zornić.