Bosna i Hercegovina nije “nedovršeni projekt” (kao što nije ni Republika Hrvatska), preko kojeg se stalno crtaju “nekakve” linije trajne etničke podjele, nego “sui generis” politička i građanska zajednica, čijim se razlikama mora institucionalno upravljati, kaže pravni stručnjak Nermin Tursić za "Slobodnu Bosnu" referišući se na nedavno održanu konferenciju u Zagrebu gdje se crtala karta unutrašnje podjele BiH na tri etnička entiteta.

Na konferenciji “Festival tradicije i konzervativnih ideja (TradFest) na temu "Bosna i Hercegovina: Neuspjela država" raspravljalo se o ustavnom i političkom preuređenju Bosne i Hercegovine. S tim u vezi, Tursić smatra da u svojoj sadržini i obimu ne može se posmatrati kroz čisto akademsku prizmu, već kroz znatno širi politički i diskurzivni kontekst.

"Posebno zbog činjenice što su učestvali akademski ipolitički prestavnici Republike Hrvatske, kao i internacionalne konzervativne mreže “The Heritage Foundation”. Tim činom je događaj izašao iz akademskih okvira i dobio dodatnu dimenziju transnacionalne političke artikulacije. Namjera konferencije je bila jasna. Poslati poruku: “da se o oblikovanju političkog diskursa o Bosni i Hercegovini i promjeni njenog ustavno-pravnog poretka može raspravljati izvan njenih granica i institucija", kaže on, te dalje pojašnjava da na taj način “stručna” rasprava ima jasnu političku težinu. Njome se nastoji odrediti okvir za “realna” ili “nužna” rješenja, bez nedefinisanih odnosa između akademske rasprave i promovisanja određenih političkih narativa.

"Put mogućeg"

Jedan od govornika na panelu "Bosna i Hercegovina: Neuspjela država" bio je kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, koji je istakao da ne može pristati na nepravdu, ali da se mora tražiti "put mogućeg" zbog, kako je naveo, nefunkcionalnosti sistema i neravnopravnog položaja Hrvata kao konstitutivnog naroda. Dodao je da se pitanja političkog uređenja trebaju rješavati na političkom, a ne crkvenom nivou.

Govoreći dalje o fokusu rasprave na zagrebačkom skupu, Tursić potcrtava da se odnosio na potencijalno unutrašnje preuređenje države Bosne i Hercegovine zasnovano na osnivanju trećeg entiteta koji bi obuhvatao “hrvatsko” stanovništvo. Takva namjera oblikovana akademskim pojmom “federalizacija”, a koja se u bosanskohercegovačkom slučaju potpuno poistovijećuje sa pojmom “etnoteritorijalizacije”.

Podsjetimo, najviše polemika izazvalo je izlaganje Ivana Pepića sa Sveučilišta odbrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", koji je predstavio model teritorijalne reorganizacije Bosne i Hercegovine. Prema tom prijedlogu, država bi bila podijeljena na Republiku Srpsku, "hrvatsku republiku", "bošnjačko-muslimansku republiku" i Brčko distrikt.

Pravni stručnjak, Tursić u razgovoru za "SB" kaže da to nije slučajno.

Još uvijek su živa sjećanja na ratna zbivanja

"U 'Teoriji države i prava' pojam 'federalizacija' označava model decentralizacije u kojem se nadležnosti dijele između različitih nivoa vlasti na funkcionalnim i institucionalnim osnovama, dok “etnoteritorijalizacija” podrazumijeva političku organizaciju prostora zasnovanu na etničkoj dominaciji.

Zbog tih činjenica, kao i same prirode bosanskohercegovačke države i senzibiliteta njenih građana, ovakve rasprave ne mogu izbjeći historijski kontekst. Naime, još uvijek su živa sjećanja na ratna zbivanja i mirovne prijedloge koji su nastojali da svojim rješenjima legaliziraju ratom osvojene prostore. Takav je bio Owen–Stoltenbergov mirovni plan koji je predviđao uređenje države kroz tri monoetničke jedinice: muslimansku, hrvatsku i srpsku (što predstavlja vrlo sličan primjer ponuđene etnoteritonalizacije iz Zagreba)", naš sagovornik.

U nastavku dodaje da je tu svakako sjećanje i na političko-teritorijalni entitet pod nazivom: "Hrvatska Republika Herceg-Bosna", koji je predstavljao praktičnu realizaciju takve logike na terenu.

Presuda u predmetu "Prlić i drugi"

"Šta je u stvarnosti predstavljao najbolje potvrđuje presuda u predmetu “Prlić i drugi” izrečena pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, kojom je kvalifikacija “udruženi zločinački poduhvat” dala pravno-historijski okvir za razumijevanje tih procesa", kaže Tursić, te podsjeća da su u uistom historijskom okviru živa sjećanja na “sporazum iz Karađorđeva”, kao i na mape o podjeli Bosne i Hercegovine i njenog nestanka kao države sa političke karte svijeta koje je dr. Franjo Tuđman crtao po salvetama u “briselskim restoranima”.

"Jasno je da će mnogi reći da se ovakva komparacija ne odnosi na današnji mirnodobski politički kontekst, ali, ovi historijski modeli ostaju referentna tačka u analizama savremenih ustavnih prijedloga o kojima se raspravljalo od strane učesnika konferencije. Nažalost, treba istaći činjenicu da je u samom nazivu konferencije, a time i prije bilo kakve rasprave Bosna i Hercegovina kvalifikovana kao 'neuspjela država'", ističe Tursić.

On dodaje da je takav narativ teško prihvatljiv, a posebno upozorava na činjenicu što dolazi iz jedne moderne države, članice Evropske unije, kakva je Republika Hrvatska, a još je teže što održava mirnodopski karakter “velikodržavnih projekata”. 

Činjenica je da nije inovativan, kaže Tursić, ali jeste zlonamjeran.

"Kontinuirano se gradi i obnavlja kroz akademske radove i javne političke istupe. Tako je 2005. godine Mirjana Kasapović, izdala knjigu pod nazivom: “Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država”, a 2010. godine, Nenad Kecmanović, izdao knjigu pod nazivom: 'Nemoguća država Bosna i Hercegovina', postavljajući teorijske osnove ovakvog narativa o državi Bosni i Hercegovini", kaže pravnik Tursić.

Model 'legitimnog političkog predstavljanja" kojeg zagovara HDZ BiH

Vraćajući se na skandalozno održavanje konferencije u Zagrebu, pravni stručnjak u razgovoru za "SB" kaže da ne predstavlja samo političku artikulaciju tog istog diskursa, nego njegovo aktivno nastavljanje i širenje u regionalnom javnom prostoru.

"Osim toga ima i dodatnu namjeru da se izvrši pritisak na političke BH aktere da prihvate novi oblik etnoteritorijalizacije i političke reprezentacije tzv. 'konstitutivnih' naroda (te da se izvrši hegemonizacija 'hrvatskog biračkog tijela' u Bosni i Hercegovini pred nadolazeće opće izbore). Prvi ide u pravcu formiranja trećeg entiteta, a drugopomenuti se ogledao u podršci izmjene 'Izbornog zakona Bosne i Hercegovine' prema modelu 'legitimnog političkog predstavljanja' kojeg zagovara HDZ BiH", objašnjava Nermin Tursić, te dodaje da to bi u suštini značilo ozakonjenje etno-izbornog mehanizma, te zatiranje bilo kakavog oblika razvoja građanskog političkog sistema u Bosni i Hercegovini.

"Ukoliko bi se ostvarila takva namjera, ona bi dodatno učvrstila etničke podjele i izvršila suspenziju demokratizacije i funkcionalnosti države Bosne i Hercegovine. Upravo, realizaciju tih ciljeva koči nedostatak unutrašnjeg legitimiteta, pa je to razlog zašto se ovo pitanje sve češće reinterpretira izvan granica Bosne i Hercegovine. Taj čin ujedno dodatno komplikuje već osjetljiv unutrašnji politički balans". 

Smajić: Bosna i Hercegovina nije i ne može biti laboratorij za geopolitičke eksperimente

 Džemal Smajić, delegat (SBiH) u Domu naroda Parlamenta BiH govoreći o zagrebačkom skupu gdje se ponovo govorilo o prekrajanju unutrašnjeg ustrojstva BiH kroz ideju tzv. trećeg entiteta, kaže predstavlja kontinuitet pogubnih političkih ideja koje su tokom 1993. i 1994. godine odnijele hiljade života.

“Bosna i Hercegovina nije i ne može biti laboratorij za geopolitičke eksperimente niti prostor u kojem se susjedne političke elite vraćaju konceptima iz devedesetih godina pod novim terminološkim pakovanjem. Bosni i Hercegovini danas nisu potrebne nove linije razdvajanja, već jačanje institucija, vladavine prava i političke odgovornosti svih aktera.

Na kraju ovog razgovora, pravni stručnjak Nermin Tursić ističe činjenicu da niti jedna država u svijetu u političkom uređenju nije statična kategorija, a samim time nije niti država Bosna i Hercegovina. Zbog toga i ona mora ostati otvorena za reforme, ali za reforme koje su zasnovane na načelu demokratičnosti, građanske jednakopravnosti i vladavini prava. Sprovođenje istih mora počivati na unutrašnjem legitimitetu, a ne na vanjskoj prisili.

"Zbog svega toga, učesnici konferencije trebaju znati da Bosna i Hercegovina nije 'nedovršeni projekt' (kao što nije niti Republika Hrvatska), preko kojeg se stalno crtaju 'nekakve' linije trajne etničke podjele, nego 'sui generis' politička i građanska zajednica, čijim se razlikama mora institucionalno upravljati.

Sve drugo se ne može shvatiti kao 'razumna', ili 'prihvatljiva' bosanskohercegovačka rješenja, a još manje kao dobronamjerna i susjedska", zaključio je Tursić za SB.

(S. Gojak)