Bivši član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Stjepan Kljujić gostovao je u emisiji Centralni dnevnik na Face TV. U razgovoru sa urednikom Senadom Hadžifejzovićem, on je analizirao historijske događaje iz 1992. godine i uputio oštre kritike na račun potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kljujić je ocijenio da Dejtonski mirovni sporazum predstavlja "izdaju" države, tvrdeći da tadašnja delegacija nije radila u interesu institucija. Prema njegovim riječima, pregovarači su djelovali privatno, bez saglasnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Naglasio je da su ključne odluke donesene van zvaničnih državnih organa, što je trajno narušilo identitet Republike Bosne i Hercegovine. Kao jedinog pregovarača koji je zadržao dostojanstvo, Kljujić je izdvojio Krešimira Zubaka.

Analiza Dejtonskog mirovnog sporazuma

Tokom gostovanja, Kljujić je iznio tvrdnje o ozbiljnim prijetnjama kojima je bio izložen početkom rata. Naveo je da je u maju 1992. godine trebao preuzeti predsjedavanje Predsjedništvom, ali ga je u tome spriječila prijetnja likvidacijom. Određeni zastupnik mu je tada poručio da će "dići podrum u zrak" ukoliko insistira na preuzimanju funkcije. Zbog sigurnosne situacije i procjene da mu vlast nije potrebna uz smrtnu presudu, odlučio je da se povuče.

Komentarišući kulturu sjećanja, posebno u kontekstu 2. maja, Kljujić je kritikovao aktuelne vlastodršce zbog selektivnog odnosa prema historijskim ličnostima. Zamjerio je što zvaničnici posjećuju samo određena groblja, dok ignorišu mjesta ukopa ljudi poput Jovana Divjaka ili stranih diplomata koji su dali doprinos odbrani zemlje. On smatra da trenutna vlast, koju čine "goli kriminalci", vješto koristi međusobne svađe kako bi održala status quo.

Politički pritisci i prijetnje likvidacijom

Bivši član Predsjedništva osvrnuo se i na infrastrukturno stanje u glavnom gradu, ističući da Sarajevo decenijama stagnira. Kritikovao je činjenicu da grad nema izgrađene podzemne prolaze i podsjetio na svoje izbacivanje iz Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine, institucije kojoj je, kako kaže, mnogo doprinio. Kljujić je izrazio razočarenje što mlađe generacije ne prepoznaju uzroke trenutnog stanja, ali je izrazio nadu da će se mladi inteligentnije organizovati.

Kao primjere radne etike naveo je gradonačelnika New Yorka i mađarskog premijera pod imenom Viktor Orbán, ističući da mladi u tim sredinama ulažu ogroman trud. Poručio je da se novac može zarađivati u inostranstvu, ali da Bosna i Hercegovina mora ostati "u duši" svakog pojedinca. Zaključio je da su kriminalne strukture u vlasti glavni uzrok nesreće koja je zadesila državu i njene građane.