Kada se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ozbiljnog lica i u crnoj odjeći, u martu pojavio u Saudijskoj Arabiji, bio je to prilično neočekivan trenutak u kontekstu američko-izraelskog rata u Iranu. U objavi na platformi X poručio je da je cilj njegove posjete "jačanje zaštite života".

Zelenski, koji nosi teret rata s Rusijom u vlastitoj zemlji, iskoristio je trenutak i odletio u Zaljev kako bi demonstrirao međunarodnu vrijednost i tržišni potencijal kijevskog vojnog znanja i iskustva u ratovanju bespilotnim letjelicama stečenog na ratištu, piše BBC.

Ukrajina tvrdi da je potpisala sporazume sa Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom – zemljama koje su se posljednjih sedmica našle na udaru iranskih projektila i dronova. Sporazumi se odnose na razmjenu stručnosti i tehnologije bespilotnih letjelica, čime se jačaju savezništva i ostvaruje dobit, a Kijev se nada i sklapanju odbrambenih ugovora s bogatim državama saveznicama SAD-a.

"Želimo pomoći zaljevskim državama u odbrani. Nastavit ćemo graditi takva partnerstva i s drugim zemljama", izjavio je Zelenski.

Energetski pritisak i ukrajinski odgovor

U početku se činilo da je utjecaj iranskog sukoba na Ukrajinu pretežno negativan. Postojala je opasnost da će odvratiti ionako kolebljivu pažnju Donalda Trumpa od mirovnih napora između Moskve i Kijeva, dok se istovremeno punila ruska ratna blagajna koja se brzo praznila.

Moskva je uspjela prodati više nafte većem broju zemalja po višim cijenama jer tankeri s bliskoistočnom naftom nisu mogli stići do globalnih kupaca kroz Hormuški tjesnac uz iransku obalu. Trump je obnovio izuzeće koje državama dopušta kupovinu sankcionisane ruske nafte zbog rastućih troškova širom svijeta. Što Rusija ima više novca, to duže i žešće, teoretski, može voditi rat u Ukrajini.

No, Kijev je dosljedno nadmašivao međunarodna očekivanja od početka ruske invazije u februaru 2022. godine. To je učinio i sada: vještim manevrima preokrenuo je utjecaj iranskog rata u svoju korist, nastojeći se dovesti u što jaču poziciju prije eventualnih mirovnih pregovora s Rusijom.

Vrijednost ratnog iskustva

Zelenski je istakao kako se Saudijska Arabija, koju je ponovo posjetio u aprilu, suočila s istom vrstom napada balističkim projektilima i bespilotnim letjelicama iz Irana kakvima Rusija zasipa Ukrajinu. Jedno od najmoćnijih oružja Moskve bio je iranski jeftini jurišni dron dugog dometa Shahed-136, kao i njegova vlastita, modernizovana verzija Geran.

Dok Shahed može koštati između 80.000 i 130.000 dolara, Zelenski tvrdi da ga je moguće presresti sistemima koji koštaju samo 10.000 dolara. To je znatno jeftinije od tradicionalnih protivzračnih odbrambenih projektila koji koštaju milione dolara. Suočene s prijetnjom ruskih dronova u brojnim evropskim gradovima, zemlje NATO-a sada obraćaju pažnju.

Ukrajina je u aprilu potpisala dva značajna sporazuma o odbrambenoj saradnji s evropskim saveznicima:

1. S Norveškom: Vrijedan 8,6 milijardi dolara, u sklopu paketa podrške od 28 milijardi dolara do 2030. godine.

2. S Njemačkom: Uključuje različite vrste dronova, projektila, softvera i modernih odbrambenih sistema u vrijednosti od 4,7 milijardi dolara.

Napadi na infrastrukturu

Ukrajina je iz iranskog sukoba naučila i ključnu lekciju koju primjenjuje kod kuće: snažan učinak napada na neprijateljske objekte za izvoz nafte. Ruska energetska infrastruktura sada je prioritetna meta, a za napade se koriste ukrajinski dronovi dugog dometa.

Prema riječima Zelenskog, Rusija trpi "kritične" gubitke u energetskom sektoru koji se broje u milijardama dolara. Iako su ruski prihodi u trećoj sedmici iranskog rata porasli na 2,3 puta više od prosjeka zbog rasta cijena, već u četvrtoj sedmici ukrajinski napadi dronovima smanjili su tu zaradu za milijardu dolara, poništivši dvije trećine dobitaka.

Još jedan pozitivan ishod za Ukrajinu bio je zajam od 90 milijardi eura uz garanciju EU. Zajam je mjesecima blokirao tadašnji prokremljanski premijer Mađarske, ali Mađarska sada ima novog čelnika nakon uvjerljivog poraza Viktora Orbána na izborima prošlog mjeseca. Orbánov pad, kojem je doprinio i bijes birača zbog rasta cijena energenata, omogućio je oslobađanje ovih sredstava.

Američka strategija i osjećaj nepoštovanja

Šta je s pregovorima koje je Trumpova administracija najavljivala? Trump je tvrdio da će okončati sukob u roku od 24 sata, ali kretanje njegovih izaslanika, zeta Jareda Kushnera i Stevea Witkoffa, govori drugačije. Putovanja u Kijev su odgađana, dok su oni fokusirani na Bliski istok. Zelenski je to nazvao "nepoštenim".

Ukrajina i Evropa su uznemirene američkom Strategijom nacionalne sigurnosti (NSS), u kojoj se Rusija ne označava kao direktna sigurnosna prijetnja. Fokus NSS-a je na "strateškoj stabilnosti" i potencijalnom partnerstvu s Rusijom kako bi se oslobodili resursi za druge prioritete, što je Kremlj s oduševljenjem prihvatio.

Dok je svijet zaokupljen Iranom, Moskva pojačava napade na ukrajinske civile. Mišljenja su podijeljena: je li to zadnji trzaj prije pregovora ili pokazatelj mračne odlučnosti da se rat nastavi? U Briselu strahuju da će Rusija, čak i ako se postigne mir u Ukrajini, brzo pokušati destabilizovati Evropu na drugom mjestu, što su Holandija, Njemačka i NATO ocijenili kao vrlo vjerovatan scenario.