Prošlomjesečno zaduženje Vlade FBiH kod UniCredit banke u iznosu od 50 miliona KM za pomoć posrnuloj javnoj kompaniji Autoceste FBiH u izgradnji Koridora 5C, moglo bi se ispostaviti kao mali "zalogaj" za ono što federalne vlasti namjeravaju uraditi.

Prema informacijama do kojih je došla Slobodna Bosna, u paničnoj potrazi za novcem kako bi se nastavilo finansiranje radova na Koridoru 5C, a u nemogućnosti da isti obezbijedi u normalnim tokovima putem Evropske investicijske banke kako se to godinama unazad radilo, federalne vlasti traže alternativne puteve finansiranja.

Kao što je već poznato, Autoceste FBiH su pod kontrolom HDZ-ovog Denisa Lasića i federalnog premijera Nermina Nikšića dospjele u najgoru finansijsku situaciju od svog osnivanja.

Zbog brojnih kriminalnih afera u ovom federalnom preduzeću koje istražuje i Evropsko tužilaštvo, Evropska investicijska banka je stopirala ranije dogovorene kreditne aranžmane a o novima se ne može ni govoriti.

Evropske institucije također traže smjenu direktora Denisa Lasića za što Nikšić (i Čović) ne žele ni da čuju, a isto tako turska kompanija Cengiz ne želi ni da čuje za gradnju dionice Medakovo - Ozimice sve dok im Autoceste FBiH ne isplate dug od 136 miliona KM. Mašine i radnici turske kompanije su povučeni sa gradilišta.

Prema našim infromacijama, ideja federalnih vlasti na čelu sa Nikšićem, na kojoj su već poduzeti određeni koraci, jeste da UniCredit banka sa 400 miliona KM kredita nastavi finansirati Autoceste FBiH i gradnju Koridora 5C.

Saglasnost za ovaj kreditni angažman federalne vlasti traže i od strane upravnih struktura banke u njenom središtu u Italiji, što je prema našim informacijama traženo i lobiranjem iz Zagreba, ali za sklapanje ovakvog kreditnog aranžmana je potrebna podrška kreditnog odbora UniCredit banke u BiH. Ipak, uprava UniCredit banke u BiH u konačnici bi bila ta koja bi rizikovala sopstveni kredibilitet takvom odlukom.

Ako bi došlo do realizacije ovog kreditnog aranžmana, on bi se sklopio pod komercijalnim uslovima što bi značilo značajno veću kamatnu stopu u odnosu na ranije kreditne aranžmane koje su Autoceste FBiH imale sa EIB-om, a rok otplate kredita biće dosta kraći kao i grace period.

Također, prema našim informacijama, razmišljalo se i o sklapanju dogovora sa turskom kompanijom Cengiz po kojem bi ova kompanija iz kreditnih sredstava finansirala izgradnju dionica autoputa, a Federacija BiH bi bila garant tog kreditnog aranžmana, ali ta opcija nije prihvaćena.

(SB)