Direktori kompanija i analitičari ne očekuju značajnije pomake na samitu, iako su mogući manji uspjesi, poput produženja trgovinskog primirja dogovorenog u oktobru prošle godine. Posjeta, koja će se održati 14. i 15. maja, prva je posjeta jednog američkog lidera Kini u gotovo deset godina, piše Reuters.

Soja, govedina i Boeing

Trump će uoči izbora za Kongres u novembru zasigurno tražiti trgovinske ustupke od Pekinga. Obje zemlje rade na mehanizmu Trgovinskog odbora s ciljem pronalaženja proizvoda koji bi potaknuli trgovinu bez ugrožavanja nacionalne sigurnosti ili ključnih opskrbnih lanaca.

Prijedlozi uključuju moguće kineske kupovine američke peradi, govedine i poljoprivrednih kultura osim soje, kao i obavezu kupovine 25 miliona tona soje godišnje tokom sljedeće tri godine. SAD također želi da Kina kupuje avione Boeing te američki ugalj, naftu i prirodni plin.

Kina već dugo pregovara s Boeingom o sporazumu koji bi, prema izvorima iz industrije, mogao obuhvatiti 500 aviona 737 MAX i desetine širokotrupnih aviona. Sporazum, koji je godinama bio u zastoju jer je Trump prijetio Kini prekidom pristupa ključnim rezervnim dijelovima za motore, sada čeka na potpisivanje, rekao je Dennis Wilder, bivši analitičar CIA-e za Kinu i viši saradnik na Univerzitetu Georgetown.

Tehnologija protiv rijetkih elemenata

Peking želi da SAD ublaži ograničenja na izvoz naprednih poluprovodnika te je izrazio zabrinutost zbog zakona koji sprječava izvoz ključne opreme za proizvodnju čipova iz Kine. S druge strane, SAD želi da Peking dopusti isporuke rijetkih zemalja i ključnih minerala američkim kompanijama.

Kineska kontrola izvoza rijetkih zemalja uzrokovala je velike poremećaje u američkoj automobilskoj i avionskoj industriji. Obje zemlje jačaju alate za ekonomski pritisak koji se mogu koristiti kao poluga u pregovorima.

Washington je u martu pokrenuo istrage o navodnom višku industrijskih kapaciteta i korištenju prisilnog rada u Kini. U aprilu je američko Ministarstvo finansija uvelo sankcije jednoj kineskoj rafineriji zbog kupovine iranske nafte i zaprijetilo uvođenjem sekundarnih sankcija kineskim bankama koje omogućuju takve transakcije. Peking je uzvratio pravnim protumjerama.

U aprilu je premijer Li Qiang potpisao dva nova propisa koji vlastima daju široka ovlaštenja za istragu stranih kompanija, vlada i pojedinaca koji nastoje premjestiti svoje opskrbne lance izvan Kine. Novi propisi mogli bi se koristiti i za odmazdu protiv zapadnih sankcija kineskim kompanijama u inostranstvu.

Rat u Iranu

Američki ministar finansija Scott Bessent izjavio je da će dvojica predsjednika razgovarati o ratu u Iranu te je pozvao Kinu da se "pridruži ovoj međunarodnoj operaciji" kako bi Hormuški tjesnac ostao otvoren za međunarodni pomorski saobraćaj. Rat, koji Peking smatra odgovornošću Washingtona, ugrozio je kineske zalihe energenata i prijeti narušavanju odnosa sa zaljevskim zemljama.

Iako je Peking prošlog mjeseca iza kulisa radio na tome da uvjeri Iran da održi mirovne pregovore sa SAD-om u Pakistanu, analitičari kažu da Kina ne bi željela da se na nju gleda kao na nekoga ko "radi po Trumpovom nalogu". Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi boravio je ove sedmice u Pekingu i izvijestio svog kineskog kolegu Wang Yija o razgovorima sa SAD-om.

Pitanje Tajvana

Wang je, u međuvremenu, u razgovoru s američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom naglasio važnost pitanja Tajvana za Kinu, opisavši demokratsko ostrvo kao "najveću rizičnu tačku" u odnosima. "SAD bi trebao održati svoja obećanja i donijeti ispravne odluke kako bi se otvorio novi prostor za kinesko-američku saradnju", rekao je Wang.

Kina smatra Tajvan svojom teritorijom i nikada se nije odrekla upotrebe sile kako bi ga stavila pod svoju kontrolu. Taipei odlučno odbacuje kineske zahtjeve i poručuje da samo narod Tajvana može odlučivati o svojoj budućnosti. Izvori uključeni u pripreme za Trumpovu posjetu navode da Peking privatno signalizira Trumpovoj administraciji da promijeni američku retoriku o nezavisnosti Tajvana.

Odbili su otkriti detalje, ali su rekli da je riječ o zahtjevu sličnom onome koji je Xi uputio bivšem američkom predsjedniku Joeu Bidenu na njihovom sastanku 2024. godine. Xi je tada zatražio od Bidena da promijeni američki stav s formulacije da Washington "ne podržava" nezavisnost Tajvana na onu da joj se "protivi".

Bilo kakva promjena u američkoj formulaciji, ma koliko suptilna bila, mogla bi utjecati na procjenu Pekinga o američkoj odlučnosti da podrži ostrvo i otvoriti nova pitanja o sigurnosnim obavezama Washingtona u Aziji.