Vodeći kardiolog upozorava da postoji određeno doba dana, i to svakog jutra, kada je srce pod najvećim opterećenjem. Dr. Francesco Lo Monaco, londonski kardiolog, osnivač klinike National Heart Clinic u ulici Harley i autor knjige Heart Saviour, kaže da srčani udari slijede biološki rita, piše Index.hr.

Vremenski prozor najvećeg rizika

"Svakoga jutra, otprilike od 6 do 10 sati, vaš kardiovaskularni sustav prolazi kroz niz predvidljivih fizioloških promjena koje dramatično povećavaju rizik od srčanog udara", rekao je dr. Lo Monaco. Rizik je, napominje, još veći za osobe koje imaju skriveni ili nestabilni plak, visok krvni tlak, pate od kroničnog stresa ili loše spavaju.

U tim ranim jutarnjim satima u tijelu se istodobno odvija nekoliko procesa koji to razdoblje čine opasnim. "Ujutro je vaša krv privremeno 'ljepljivija', pri čemu protein poznat kao PAI-1 naglo raste i smanjuje sposobnost tijela da razgradi ugruške za čak 80 posto", objasnio je dr. Lo Monaco. "Vaše se arterije također sužavaju, a razina kortizola naglo raste unutar samo 45 minuta od buđenja."

Iako su sve to normalne fiziološke reakcije, njihova kombinacija može znatno opteretiti kardiovaskularni sustav, posebno kod osoba čije je srce već pod pritiskom.

Budilica kao dodatni okidač

Ako se za buđenje oslanjate na budilicu, možda nesvjesno pogoršavate situaciju. "Naglo buđenje uz zvuk budilice izaziva šok za organizam", rekao je dr. Lo Monaco. "Varijabilnost srčanog ritma kod rizičnih pojedinaca pada za 30 do 50 posto, zbog čega kardiovaskularni sustav postaje manje otporan upravo u trenutku kada je pod najvećim stresom.

Male promjene koje čine razliku

Dr. Lo Monaco ističe da male promjene u jutarnjoj rutini mogu doista napraviti razliku. Prvi korak je usporavanje. "Ako možete, budite se postupno i dajte si dovoljno vremena da se spremite bez žurbe", savjetuje. "Umjesto oštrog, neugodnog tona alarma, isprobajte alarm koji se temelji na svjetlosti i nježno vas budi."

Također je pozvao ljude da preispitaju jutarnju tjelovježbu. "Izbjegavajte intenzivne treninge u prvih 30 minuta nakon buđenja i nemojte odmah trčati gore-dolje po stepenicama. Sve to dodaje nepotreban stres vašem srcu u najgorem mogućem trenutku", rekao je.

Osim jutarnjih navika, dosljedno kvalitetan san i ustaljeno vrijeme buđenja mogu s vremenom pomoći u regulaciji tjelesnog odgovora na stres. Osobama u rizičnim skupinama praćenje krvnog tlaka i varijabilnosti srčanog ritma svakog jutra može ukazati na rane znakove upozorenja prije nego što se razviju u nešto ozbiljnije.

 

Dr. Lo Monaco zaključio je da je razumijevanje obrazaca vlastitog tijela ključno za brigu o sebi i zaštitu zdravlja. "Prevencija nije pasivna", dodao je. "Ona je strateška, osobna i temelji se na razumijevanju vlastite biologije. Promjenom jutarnjih navika možemo početi štititi svoja srca, umjesto da im potiho nanosimo štetu".