Ured visokog predstavnika (OHR) napisao je 69. izvještaj o Bosni i Hercegovini koji će biti predstavljen na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a zakazanoj za 12. maj. Osim uobičajenih problema, Christian Schmidt u tom izvještaju ističe treći entitet, državnu imovinu i secesionizam.

Schmidtov izvještaj obuhvata period od 16. oktobra 2025. do 15. aprila ove godine i definiše ključne izazove i političku situaciju u Bosni i Hercegovini tokom prethodnih šest mjeseci.

U izvještaju se ističe da je ukupna sigurnosna situacija u BiH stabilna, ali krhka te da je uloga EUFOR-a i dalje relevantna i opravdana. Neslaganja o Dejtonskom sporazumu se navode kao kočnica funkcionisanja institucija čija blokada je u proteklom periodu bila posebno izražena.

Zastoj institucija je naveden kao jedna od ključnih izazova u BiH, a osim toga, u izvještaju Schmidta se pod ključne probleme navodi i narativ iz RS-a, pitanje državne imovine te pravosudna blokada.

Izvještaj govori i o institucionalnim i ekonomskim problemima kao što je pitanje budžeta, finansiranja BHRT-a i izbora, a neizostavna tema je i korupcija.

Najupečatljiviji dijelovi izvještaja

Blokada rada institucija Bosne i Hercegovine pokazala se kao najveći problem u proteklih nekoliko mjeseci koje obuhvata Schmidtov izvještaj. Stoga, visoki predstavnik naglašava da institucije koje su trebale omogućiti funkcionalnost, postaju mjesto zastoja.

"Kako ulazimo u četvrtu deceniju našeg angažmana, institucije stvorene da omoguće zemlji da funkcioniše kao suverena država drže kao taoce akteri koji nastoje ojačati poddržavne institucije, uglavnom u Republici Srpskoj. Nigdje ovaj trend nije bio vidljiviji nego u gornjem domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Domu naroda, gdje su pravila o kvorumu koja zahtijevaju prisustvo većine svih predstavnika svakog konstitutivnog naroda za održavanje sjednice korištena kao mehanizam blokade", navodi se u izvještaju.

Zatim se u izvještaju ističe da su i druge institucije BiH "iskusile politički motivisanu opstrukciju svog rada ili odlučivanja", a kao primjer navodi se Ustavni sud BiH u kojem nedostaju članovi iz RS-a s obzirom na to da NSRS odbija da ih imenuje. Jedan od primjera je i neusvajanje budžeta te činjenica da je BiH do kraja 2025. bila na privremenom finansiranju.

Naglašene su i finansijske poteškoće za institucije iz sektora odbrane i sigurnosti, a istaknut je i problem BHRT-a i institucija kulture od značaja za BiH.

Uspostavljanje trećeg entiteta

Schmidt se u izvještaju UN-u osvrće i na nedavnu konferenciju o "neuspjeloj BiH" i trećem entitetu, koja je održana u Zagrebu, a na kojoj je prikazana i mapa trećeg entiteta u BiH.

"Nedavna debata o uspostavljanju trećeg entiteta razotkrila je osjetljivost tih napada na ustavni poredak i pokušaje dalje podjele Bosne i Hercegovine po etničkim linijama. Narativi koji stoje iza toga, a koji uključuju projektovanje Bosne i Hercegovine kao poprišta sukoba civilizacija u kojem je kršćanstvo pod napadom radikalnog islama u posljednjih 30 godina, služe istoj svrsi", navodi se u izvještaju.

Naglašava da se takvi potezi mogu posmatrati kao "pokušaj uništavanja multietničkog, multivjerskog i multikulturalnog karaktera Bosne i Hercegovine i onoga što je ostalo od povjerenja između konstitutivnih naroda i građana".

"Uništavanje perspektive pomirenja leži u srži ovih izjava, koje su dobile novi zamah od početka neprijateljstava na Bliskom istoku. U tom kontekstu, pitanje stranog utjecaja namjerno je preuveličano kako bi se produbile podjele u zemlji. Svrha takvih narativa je stimulisanje određenih političkih refleksa u inostranstvu pored produbljivanja podjela u Bosni i Hercegovini, što je korozivna strategija koju neki političari prekomjerno koriste kako bi ostali na vlasti i ojačali svoj utjecaj na institucije i resurse", navodi se u izvještaju.

Državna imovina, s fokusom na FBiH

Neriješeni spor oko državne imovine, prema Schmidtovom izvještaju, još jedan je faktor koji doprinosi stagnaciji u Bosni i Hercegovini.

"Ostajem uvjeren da je stvaranje uslova za korištenje državne imovine za razvojne projekte od javnog interesa hitno. Situacija u kojoj su investicioni projekti koji se odnose na državnu imovinu pravno nemogući ili zahtijevaju javne organe spremne da ignorišu zakon nije održiva", navodi se.

Schmidt ističe da je Federacija BiH primarna žrtva od odsustva rješenja na državnom nivou, koje bi zadovoljilo principe koje je uspostavio Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

"Ostajem uvjeren da bi otvaranje tog entiteta i šire zemlje domaćim i stranim investicijama kroz rješenje pitanja državne imovine u skladu sa ovim principima doprinijelo promjeni preovlađujuće političke dinamike na pozitivan način i stoga bi trebalo biti prioritet", napisao je Schmidt.

Povratak secesionizmu RS-a

Schmidt je naveo da je rukovodstvo Republike Srpske napravilo nekoliko pozitivnih koraka kada su ukinuli sporne zakone kojima je osporavan ustavni poredak BiH. Međutim, naglašava da uprkos tim koracima, rukovodstvo RS-a nastavlja osporavati Dejtonski sporazum i pojačava secesionističke poruke.

"Nedavna retorika lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, koji sada djeluje oslobođen institucionalnih ograničenja, što je najvidljivije u njegovim primjedbama na komemoraciji u Donjoj Gradini u aprilu 2026. godine, signalizirala je povratak eksplicitnijim secesionističkim narativima", navodi se u izvještaju.

Schmidt smatra da su Dodikove izjave znak da se SNSD vraća oštrijim, secesionističkim porukama.

"Okvirivanjem 'jedinstva srpskog naroda' kao geopolitičke neminovnosti, on je Republiku Srpsku prikazao u tranzicionoj fazi ka trajnoj državnoj zajednici sa Srbijom. Ovo može biti znak da se ideološka kampanja SNSD-a vraća na agresivnije secesionističko uporište kako bi mobilisala biračko tijelo za Opće izbore u oktobru 2026. godine", kazao je Schmidt.

"Srpska kuća" uprkos upozorenjima supervizora za Brčko distrikt

Schmidt se u izvještaju osvrnuo i na formiranje "Srpske kuće" u Brčko distriktu.

"Pitanje 'Srpske kuće', tj. nekretnine koju je kupila Ugostiteljska služba Vlade Republike Srpske radi proširenja svojih aktivnosti u Distriktu, još uvijek nije riješeno", naveo je.

Podsjećanja radi, Ugostiteljska služba Vlade Republike Srpske je stručna služba Vlade Republike Srpske namijenjena pružanju ugostiteljskih usluga Vladi i drugim institucijama entiteta, ako to odobri Vlada Republike Srpske.

Supervizor je prenio svoj stav vlastima Distrikta i Vladi Republike Srpske u dva pisma poslana 31. jula i 22. septembra 2025. godine. Podsjetio je da Konačna arbitražna odluka predviđa da "nijedan entitet, međutim, neće vršiti nikakvu vlast unutar granica Distrikta, koji će administrirati to područje kao jedna unitarna vlada".

Ova odredba je dodatno osnažena Statutom Brčko distrikta, čiji član 1. uspostavlja fundamentalni princip da će entiteti unutar Distrikta vršiti samo one funkcije i ovlaštenja koja su entitetima dodijeljena ovim Statutom kako je napisan u vrijeme stupanja Statuta na snagu.

"Generalni sekretarijat Vlade Republike Srpske obavijestio je o svojoj namjeri da zatraži odobrenje Vlade Distrikta za rad Ugostiteljske službe Vlade Republike Srpske na teritoriji Distrikta. Budući da nijedna odredba Statuta Brčko distrikta ne ovlašćuje Vladu Brčko distrikta da izda takvo odobrenje, supervizor je pozvao Vladu Republike Srpske da preispita svoju kupovinu, bez obzira na to, 20. februara 2026. godine Ugostiteljska služba Vlade Republike Srpske službeno je zatražila od Vlade Distrikta izdavanje odobrenja za osnivanje svoje podružnice u Distriktu", navodi se u izvještaju.