Ove sedmice je otvoren velesajam u Abu Dhabiju i istaknut je veliki plakat: Invest with us (Investirajte s nama), a na svečanosti otvorenja je došao i ministar industrije Sultan Ahmed al‐Džaber. “Gradite s nama, ulažite s nama i proizvodite u Emiratima”, poziva al‐Džaber ulagače u svoju zemlju.

Riječ je o pokušaju vladara u državama Zaljeva da vrate stari sjaj Emiratima kao privlačnoj gospodarskoj lokaciji. “Posljednja dva mjeseca zbližila su nas kako bismo postali jači”, kaže emiratski poduzetnik Abdulah Hasan al‐Muaini. “Gospodarstvo je unatoč svemu i dalje stabilno i ostat će stabilno.”

No sjaj metropola Abu Dhabija i Dubaija pretrpio je duboke ogrebotine. Šok je i dalje velik: iranski dronovi i rakete u vrlo kratkom roku uništili su poslovni model bogatih zaljevskih država, koji se godinama gradio velikim novcem – sliku mirnih, sigurnih i time privlačnih zemalja za imućne turiste i poslovne ljude, piše Deutsche Welle.

Turista – jednostavno više nema

Berze u Dubaiju i susjednom Abu Dhabiju u kratkom su periodu izgubile oko 120 milijardi dolara vrijednosti. Istovremeno je turizam potonuo: popunjenost hotela pala je na oko 20 posto, u odnosu na uobičajenih 70 do 80 posto, dok je zračni promet iz i prema Zračnoj luci Dubai smanjen za gotovo dvije trećine, prema podacima londonske analitičke kuće Capital Economics.

Prizori paničnih turista koji su zaglavili u Dubaiju i dronova iznad gradske panorame bili su katastrofa za PR‐stratege u Zaljevu. “U prvim sedmicama rata Emirati su pretrpjeli najviše napada dronovima i raketama, čak i više od Izraela. Za zaljevske države ovaj je rat potpuna katastrofa, a posebno za Emirate”, kaže Sebastian Sons, stručnjak za Zaljev iz instituta Carpo.

- Razlog je to što su ranjivi s više strana - objašnjava. Ne radi se samo o naftnoj industriji, nego i o ugledu trgovinskog čvorišta i turističkog odredišta. Krajem februara je oko 30.000 njemačkih turista ostalo zaglavljeno u regiji, Dubai kao turističko odredište trenutno praktično ne postoji. Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova je prije nekoliko dana ukinulo službeno upozorenje o putovanjima, među ostalim i za Ujedinjene Arapske Emirate.

Thorsten Schäfer iz Njemačkoga turističkog saveza navodi da “u posljednjim sedmicama niti jedan njemački turist nije tamo otišao na paket-aranžman”. “Sve njemačke putnike koji su ondje boravili vratili smo kući, djelomice o vlastitom trošku.”

Status sigurnog utočišta pod upitnikom

Dio imućnih pojedinaca koji su Dubai prihvatili kao “igralište” bogatih i slavnih sada preispituje je li emirat doista sigurno utočište kakvim se predstavljao. Mnogi su dio imovine već preusmjerili u druga dva vodeća finansijska centra – Singapur i Švicarsku.

Savjetnici za upravljanje imovinom u obje zemlje izvještavaju o naglom porastu upita klijenata sa sjedištem u Dubaiju, dok švicarski privatni bankari očekuju priljev desetina milijardi dolara iz Zaljeva. Ipak, ti centri nisu nužno konkurenti, objašnjava Ryan Lin, odvjetnik i direktor singapurske advokatske kuće Bayfront Law. “Švicarska više privlači evropske i globalne klijente, dok Singapur ponajprije služi azijskom kapitalu”, rekao je Lin za DW.

Singapur je već ranije razvio model koji je Dubai kasnije slijedio – sofisticirani ekosistem za tzv. porodične urede, privatne strukture za upravljanje ulaganjima, porezima i nasljedstvom. Ta su rješenja posebno privlačna porodicama iz Kine, Indije i Indonezije.

Švicarska se, s druge strane, oslanja na dugu tradiciju privatnog bankarstva i reputaciju političke neutralnosti. Prema Tillu Christianu Budelmannu, glavnom investicijskom direktoru švicarske privatne banke Bergos, odluka o preusmjeravanju imovine često se svodi na “izbor između rasta i očuvanja”.

- Singapur je odličan za profitiranje od azijskog rasta, ali Švicarska ostaje vodeće svjetsko sidro za očuvanje kapitala - ocijenio je Budelmann, dodavši da alpska zemlja nudi “nivo udaljenosti od geopolitičkih žarišta koju Singapur ne može uvijek garantovati”.

Ogromna gospodarska šteta

Gospodarska šteta za Ujedinjene Arapske Emirate i njihove susjede golema je – tim više što je istovremeno glavno poslovno uporište zaljevskih država, prodaja nafte i plina, teško stradalo zbog krize i zatvaranja Hormuškog moreuza. Rafinerije nafte u Saudijskoj Arabiji također su bile na meti napada, kao i postrojenja za vađenje plina u Kataru.

Ove je sedmice došlo do novih napada na Ujedinjene Arapske Emirate – planuo je i naftni terminal u luci Fudžajra. Ta luka ima veliko strateško i gospodarsko značenje jer preko nje Emirati mogu izvoziti naftu bez prolaska kroz Hormuški moreuz.

Time se samo djelomično mogu nadoknaditi gubici. Iranska blokada Hormuškog moreuza je “neprihvatljiva”, izjavio je emiratski ministar energetike Suhail al‐Mazrui. Njegova zemlja je spremna i na nove napade Irana, ali je uvjerena i u vlastitu vojnu snagu: “Nemam nikakvih sumnji u naše sposobnosti. No te ćemo sposobnosti uskoro podići na višu razinu.” Dodaje i kako će UAE proširiti vlastitu vojnu industriju.

Hoće li Emirati ući u rat?

No znači li “podizanje na višu razinu” i aktivnije uključivanje Emirata u rat protiv Irana? Sons objašnjava: “Emirati nedvojbeno imaju učinkovito ratno vazduhoplovstvo i u prošlosti su dokazali da znaju voditi ratne operacije, za razliku od nekih drugih zaljevskih država.” Istovremeno su svjesni da moraju balansirati između pritiska i diplomacije: Iran je “susjed kojeg se ne može jednostavno ignorisati, kojeg se ne može jednostavno bombardirati i s kojim se, na ovaj ili onaj način, mora živjeti”.

To što su upravo Emirati bili izloženi tako snažnom iranskom napadu ima više razloga: nisu samo geografski posebno blizu Iranu, nego su potpisali i Abrahamove sporazume, normalizirali odnose s Izraelom i bliski su saveznici SAD‐a. Time su Iranu posebno trn u oku.

Reakcija zaljevskih država na iranske napade zasad se svodi na oštre riječi. Vojno se nijedna od njih direktno nije uključila u sukob.

I Dubai može “puknuti”

Unatoč svim napetostima, morat će se nastaviti saradnja među državama Perzijskog zaljeva, smatra Sons – primjerice na području odbrambene saradnje ili izgradnje zajedničkih logističkih koridora kako bi se smanjila ovisnost o Hormuškom moreuzu i otvorile alternativne prometne rute.

Istovremeno, sve te države velesajmovima i marketinškim spektaklima nastoje svim sredstvima popraviti vlastiti imidž kako bi se što prije zaboravile strahote rata. “Model Dubaija je atraktivan i snažan, ali nije neuništiv. Što rat duže traje, to će biti veća šteta za njegov ugled”, upozorava Sons.

Sve tamošnje zemlje se nadaju da će jednog dana ponovno postati ono što su nekad bile: privlačne lokacije na Perzijskom zaljevu. U luksuznim sajamskim dvoranama Abu Dhabija u to se uopće ne sumnja. Barem ne službeno.