Historičar Tvrtko Jakovina komentirao je u N1 studiju uživo aktuelne teze o fašizmu i antifašizmu, izjednačavanje ustaškog i komunističkog režima, izjave Borisa Tadića te stanje na Bliskom istoku.

Odgovarajući na pitanje kako gleda na tezu da je 8. maja 1945. jedan mrak zamijenjen drugim, Jakovina je naglasio kako ta teza svake godine sve više dobiva na težini i postaje dio hrvatskog političkog i medijskog mainstreama.

„U Republici Hrvatskoj ta teza svake godine dobiva sve više na meritumu. Mi ne govorimo zapravo o ustašama i partizanima, nego o fašizmu i antifašizmu", kazao je Jakovina, dodajući kako su Nijemci bili zainteresirani da ustaše što duže ostanu na vlasti radi koridora povlačenja svoje vojske, a da ustaška vlast nije vodila računa o svojim građanima.

„Oni koji to smatraju kontroverznim, nekontroverznom smatraju dotadašnju Hitlerovu vlast u Berlinu i Pavelićevu vlast u Zagrebu. Zaoštrenost je cilj ovakvog odnosa prema prošlosti i tu smo gdje jesmo", istaknuo je.

Odgovor Borisu Tadiću

Jakovina je potom direktno odgovorio na tvrdnje bivšeg srpskog predsjednika Borisa Tadića, koji je u razgovoru za N1 ustvrdio kako je „besmisleno govoriti o četničkom i ustaškom pokretu kao jednakima jer četnički pokret nije bio nacistički".

„Ako oni nisu bili isti, zašto su zajedno odlazili preko Zagreba u istom smjeru 1945. godine? Imamo niz potvrđenih saradnji četnika i nacista tokom Drugog svjetskog rata i konačno, zašto nemamo borbu između ustaša i četnika u BiH za vrijeme Drugog svjetskog rata, a žestoko se obje strane bore protiv partizana? To su prava pitanja", upozorio je Jakovina.

Dodao je kako su četnici bili u boljoj poziciji od ustaša jer su igrali na dvije strane – sarađivali s nacistima, ali bili i uz kraljevsku vladu.

„Da je kraljevska vlada opstala, četnici su imali priključenje, ali ustaše nisu. Bila je to politička smrt četnika jer su se borili na strani nacista", naglasio je historičar, podsjetivši da su američka i britanska vlada najkasnije od 1943. prestale finansirati četnike upravo zbog saznanja o njihovoj suradnji s Nijemcima.

Amerika bi se povukla iz Irana, ali ne može

U osvrtu na rat s Iranom, Jakovina je istaknuo kako je Amerika u težoj situaciji nego u Vijetnamu jer se tada, kad su vidjeli da gube, ipak mogla povući i prepustiti finansiranje jednoj strani – pa poraz nije bio direktno pripisan Washingtonu.

„Ovdje je drukčije, ovdje su sami. Netanyahuova ideja o izvlačenju 400 kg obogaćenog uranija iz Irana teško se može zamisliti jer bi to značilo okupaciju dijela Irana i krvavi rat. Americi rat ne donosi rezultate, ali rastu cijene nafte. Oni bi se povukli, ali ne mogu", rekao je.

Zaključio je kako je rat u pat poziciji, a Iran nije spreman na brzo rješenje jer mu blokada Hormuzom ostaje jedina snažna pregovaračka poluga.

„Rat s Iranom samo je jedan od ratova – imamo neriješen Hezboljah, neriješeni libanonski čvor i sukob unutar OPEC-a između UAE-a i Saudijske Arabije koji će obilježiti nadolazeće mjesece, i to ne na dobar način", zaključio je Jakovina.