Američka mornarica rasporedila je podmornicu klase Ohio s balističkim projektilima, USS Alaska, kroz Gibraltarski tjesnac u rijetkom javnom kretanju operativnog sredstva nuklearnog odvraćanja. Izvještaj od 10. maja 2026. godine navodi da se ovaj dolazak poklapa s eskalacijom sukoba s Iranom oko pomorskog pristupa i pregovora o obogaćivanju uranija. Vidljivi tranzit, pojačan osiguranjem Kraljevskih marinaca i strogim mjerama isključenja na Južnom molu (South Mole) u Gibraltaru, signalizira namjerno pokazivanje strateške odlučnosti dok Washington prelazi s diplomatskog pritiska na ojačani stav nuklearnog odvraćanja u koridoru Atlantik-Mediteran, piše Armyrecognition.com.

USS Alaska nosi do 20 projektila Trident II D5 i predstavlja kritičnu komponentu američke nuklearne trijade, obično dizajniranu za nevidljivost, a ne za javno posmatranje u pomorskim uskim grlima. Njeno pojavljivanje u Gibraltaru nosi značajno operativno značenje, naglašavajući zaokret prema vidljivom strateškom signaliziranju dok se Sjedinjene Države i saveznički partneri pripremaju za potencijalnu eskalaciju povezanu sa sigurnošću u Hormuškom tjesnacu i regionalnom pomorskom nestabilnošću. Ovo raspoređivanje podmornice klase Ohio služi kao kalibrirani odgovor na trenutni rizik od šireg sukoba s Iranom nakon odbijanja prijedloga o nuklearnom prekidu vatre.

Dolazak USS Alaska u Gibraltar vjerovatno je poslužio kao vidljiv strateški znak upozorenja Iranu, jer se podmornice ovog tipa obično drže skrivene na moru i rijetko ostvaruju javne posjete lukama.

Detalji o uočavanju i sigurnosne mjere

Dana 10. maja 2026. godine, Peter Ferrary je uočio podmornicu klase Ohio, USS Alaska (SSBN-732), kako ulazi u Gibraltar pod pratnjom patrolnih čamaca Gibraltarske eskadrile, jedinica policije odbrane Gibraltara i odreda za zaštitu flote Kraljevskih marinaca. Ovo predstavlja jedno od rijetkih javno vidljivih raspoređivanja operativne američke strateške nuklearne podmornice u koridoru Atlantik-Mediteran. Podmornica je fotografisana prilikom ulaska u Gibraltarski tjesnac prije pristajanja u pomorske objekte South Mole pod zonom isključenja od 200 metara, koja je aktivirana odmah po dolasku. Prema izvoru Old Submariner, zaustavljanje u Gibraltaru označilo je tek treću javno zabilježenu posjetu američke podmornice klase Ohio Gibraltaru u otprilike 25 godina.

Transportni avioni RAF-a navodno su dopremili dodatno osoblje Kraljevskih marinaca u Gibraltar prije nego što je podmornica ušla u luku, što ukazuje na unaprijed dogovoreno raspoređivanje snaga za zaštitu povezano s rukovanjem strateškim nuklearnim sredstvima. Britanske vlasti odbile su otkriti misiju podmornice ili njenu dalju rutu, ali je plovilo brzo identifikovano kao USS Alaska, SSBN sposobna za nošenje raketa Trident, dodijeljena 20. podmorničkoj eskadrili u pomorskoj bazi Kings Bay u Georgiji. Raspoređivanje se direktno poklopilo s odlukom predsjednika Donalda Trumpa da odbaci iranski prijedlog o prekidu vatre i nuklearni kontra-prijedlog o obogaćivanju uranija, ublažavanju sankcija i pomorskom pristupu kroz Hormuški tjesnac. To je navelo analitičare, uključujući Marija Nawfala, da interpretiraju ovaj potez kao strateško odvraćanje, a ne rutinsku tranzitnu aktivnost.

Gibraltar Chronicle i GBC News potvrdili su dolazak, navodeći da je USS Alaska u Gibraltar ušla uz pratnju lokalnih sigurnosnih brodova prije početka manevrisanja u luci uz pomoć dva tegljača, s obzirom na dužinu podmornice od 170,7 metara i deplasman od 18.750 tona u zaronjenom stanju. Kraljevski marinci postavili su sigurnosne položaje oko pristupnih puteva South Mole-u, dok su jedinice policije odbrane Gibraltara provodile pomorsku zonu isključenja oko veza. Takvi postupci su standardni za rukovanje nuklearnim podmornicama sa strateškim raketnim kapacitetom unutar geografski ograničenih luka izloženih gustom komercijalnom pomorskom saobraćaju i posmatranju civila.

Tehničke karakteristike i operativna istorija

Profil ovog raspoređivanja razlikovao se od standardnih posjeta jurišnih podmornica lukama jer se podmornice s balističkim projektilima obično usmjeravaju kroz luke s minimalnom javnom vidljivošću. Pojavljivanje USS Alaska predstavljalo je odstupanje od standardne diskrecije operacija SSBN-a, posebno tokom aktivnog sukoba s Iranom oko pomorske sigurnosti u Hormuškom tjesnacu.

• Puštanje u rad: 25. januar 1986. godine (General Dynamics Electric Boat).

• Modernizacija: Između 2006. i 2009. godine prošla je kroz 27-mjesečni remont u brodogradilištu Norfolk, uključujući zamjenu nuklearnog goriva, integraciju Trident II D5 raketa i nadogradnju za Mk-48 ADCAP torpeda.

• Pogon: Nuklearni reaktor S8G, dvije parne turbine, brzina preko 20 čvorova.

• Naoružanje: 20 balističkih raketa Trident II D5 i četiri torpedne cijevi od 533 mm.

Američka mornarica trenutno upravlja sa 14 SSBN-ova klase Ohio i četiri konvertovana SSGN-a (s krstarećim raketama). Snaga balističkih podmornica čini morsku komponentu američke nuklearne trijade, zajedno s interkontinentalnim balističkim raketama Minuteman III i strateškim bombarderima.

Strateški kontekst i pregovori s Iranom

Javno pojavljivanje USS Alaska nosi veće strateško značenje od raspoređivanja konvencionalnih pomorskih snaga jer ovi SSBN-ovi predstavljaju jedno od najotpornijih sredstava za nuklearnu odmazdu koje posjeduju Sjedinjene Države.

Dana 11. maja 2026. godine, predsjednik Donald Trump odbacio je odgovor Irana na američki prijedlog o prekidu vatre i nuklearnom okviru, nakon što je Teheran poslao svoju kontraponudu preko pakistanskih posrednika. Iran je zahtijevao:

• Garancije protiv novih napada.

• Uklanjanje sankcija i odštetu za ratnu štetu.

• Zadržavanje dijela kapaciteta za obogaćivanje uranija.

Teheran odbija demontažu postrojenja za obogaćivanje i protivi se uslovima dugoročne suspenzije koje predlaže Washington. Američki stav ostaje pri zahtjevima za ograničenje obogaćivanja, uklanjanje zaliha visoko obogaćenog uranija i uspostavljanje neometanog pomorskog tranzita kroz Hormuški tjesnac. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu istovremeno je insistirao na tome da se infrastruktura za obogaćivanje mora ukloniti prije nego što se sukob proglasi riješenim.

Geopolitički značaj Gibraltara

Gibraltar ostaje jedna od najznačajnijih NATO pomorskih tačaka jer kontroliše jedini direktan pristup između Atlantskog okeana i Sredozemnog mora. Godišnje kroz tjesnac prođe više od 100.000 brodova. Položaj Gibraltara omogućava podmornicama koje isplovljavaju iz Kings Baya da brzo pređu prema Istočnom Mediteranu, Levantu, Sjevernoj Africi i prilazima Sueckom kanalu.

Budući da je tranzit kroz Gibraltar odmah uočljiv, svako javno kretanje balističke podmornice tamo neizbježno dobija geopolitički značaj koji nadilazi logističke potrebe. Dok su SSBN-ovi dizajnirani za prikrivenost i preživljavanje, namjerno izlaganje USS Alaske ukazuje na širi trend moderne prakse odvraćanja, gdje se kontrolisano javno izlaganje nuklearnih sredstava koristi kao poruka u jeku aktivnih regionalnih kriza.