Partizansko spomen-groblje u Mostaru, djelo arhitekte Bogdana Bogdanovića, jedno je od najugroženijih spomenika u Evropi – a pitanje njegove zaštite i kandidature za UNESCO-ovu listu svjetske baštine pokrenulo je ozbiljnu raspravu o odnosu društva prema antifašističkom naslijeđu. O tome su u emisiji "Plenum" Federalne televizije govorili arhitektica Mare Janakova Grujić, direktorica SEAM Institutea dr. arh. Senada Demirović te zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Jasmin Imamović.

Demirović je podsjetila da je groblje 2023. godine proglašeno jednim od sedam najugroženijih spomenika Evrope. Demirović je rekla: "Još od rata devedesetih godina spomenik je bio izložen napadima, a nakon rata vandalizam je postao gotovo svakodnevan. Nakon brutalne devastacije 2022. godine, kada je uništeno više od 700 kamenih elemenata i oštećeno drveće, do danas zvanično nije utvrđeno ko je odgovoran." Dodala je da je cilj podnošenja aplikacije organizaciji Europa Nostra bio internacionalizacija problema: "Ako zaštita unutar Bosne i Hercegovine nije dovoljna, bilo je potrebno otvoriti međunarodnu priču."

Jasmin Imamović (Foto: Federalna.ba)

Elementarno neznanje kao najveći neprijatelj

Janakova Grujić upozorila je da je zajednički problem svih zemalja bivše Jugoslavije u odnosu prema Bogdanovićevim spomenicima – neznanje. Janakova Grujić je rekla: "U Mostaru smo se susreli s tim da se Bogdanovićev spomenik tumači samo kao spomen-obilježje, a zapravo je riječ o groblju. Po svim svjetskim konvencijama groblja su zaštićeni spomenici." Istaknula je da su turisti znali misliti da su na groblju sahranjeni neprijatelji iz posljednjih ratova: "A zapravo je riječ o ljudima koji su se u jednom historijskom trenutku zajedno borili za iste vrijednosti."

Janakova Grujić je istakla da bi regionalna nominacija za UNESCO bila logičan korak. Janakova Grujić je rekla: "Bogdanovićevi spomenici čine jedinstven umjetnički prostor. Jedan spomenik se ne može istraživati ni tumačiti bez poznavanja njegovog kompletnog opusa. Struka u Srbiji apsolutno podržava zajedničku nominaciju i već se godinama time bavi. Problem je što još ne postoji politička klima kakvu, na sreću, trenutno vidimo ovdje."

Demirović je podsjetila na Bogdanovićevu filozofiju. Demirović je rekla: "Bogdanović je u svojim djelima stvarao univerzalne simbole kako bi izbjegao mogućnost nacionalnog prisvajanja i negativnih interpretacija. Da nije bilo antifašističke borbe, ne bi bilo ni temelja današnje Evrope i Evropske unije."

Mare Janakova Grujić (Foto: Federalna.ba)

Fašizam nije poražen 1945.

Imamović je upozorio da pitanje zaštite ovih spomenika nije samo kulturno – već civilizacijsko. Pozivajući se na Umberta Eca, podsjetio je da fašizam nije jednom za svagda pobijeđen. Imamović je rekao: "Najveća greška jest što se 1945. smatra definitivnom pobjedom nad fašizmom. To je prva velika pobjeda, a definitivna nije. Ako antifašisti prostor prepuste šutnjom i nekom neborbenošću, rade fašisti."

Direktorica SEAM Institute, dr. arh. Senada Demirović

Imamović je napade na groblje okvalificirao kao ideološki motivirane. Imamović je rekao: "Ovdje je krivo iz neonacističkih ideja. Nije to obični vandalizam." Istaknuo je da Bogdanovićev opus "stoji u samom svjetskom vrhu memorijalne arhitekture" te da je kandidatura za UNESCO ostvariva – ali tek nakon što se osigura zaštita: "Prije toga moramo ga zaštititi. Onda da pokažemo da možemo da štitimo, i onda, naravno, da može."

Sva tri sagovornika složila su se da je obrazovanje ključan faktor. Demirović je rekla: "Nedostatak znanja i pogrešni narativi kod mladih stvaraju animozitet i pogrešan odnos prema naslijeđu, zbog čega moramo mnogo više ulagati u obrazovanje." Janakova Grujić je dodala: "Mladi žele znati šta je njihovo naslijeđe, odakle ono dolazi i kakve veze ima s njihovim identitetom."