Ujedinjeni Arapski Emirati tvrde kako su prošlog petka spriječili novi iranski napad raketama i bespilotnim letjelicama, makar je teoretski bio dogovoren prekid vatre Irana i SAD-a. Ministarstvo odbrane Ujedinjenih Arapskih Emirata upozorilo je stanovnike neka ne prilaze, ne fotografiraju i ne dodiruju „krhotine i dijelove koji su pali nakon uspješnog obaranja projektila".

I ove sedmice je ambasador UAE-a pri UN-u Mohamed Abušahab optužio Iran za napad na naftni terminal u Fujairahu, i to da ga je gađao s 12 balističkih projektila, trima krstarećim raketama i četirima bespilotnim letjelicama. Službeni Teheran niječe tu optužbu, piše Deustche Welle.

Iako su napadi očito sporni, te optužbe pokazuju rastuću zabrinutost u Abu Dhabiju: da su baš Ujedinjeni Arapski Emirati sve češća meta iranskih napada. Od početka napada SAD-a i Izraela na Iran u UAE-u je zabilježeno više od 2.800 napada dronovima i projektilima.

Cijena bliskosti s Izraelom i SAD-om

Sjedinjene Države su 2020. posredovale u uspostavi diplomatskih odnosa između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela, poznatih kao Abrahamski sporazumi.

„Odnos Emirata s Izraelom jedan je od ključnih razloga zbog kojih, kao neka vrsta kazne, Iran nastavlja napadati UAE", misli Michael Stephens, viši savjetnik za sigurnost Bliskog istoka pri londonskom institutu Royal United Services Institute (RUSI). „Iz iranske perspektive logika je jednostavna: Izrael nas napada pa mi napadamo njegove saveznike", sažima za naše novinare.

Kao odgovor na iranske napade Ujedinjeni Arapski Emirati sve bliže sarađuju s Izraelom na vojnom, sigurnosnom i obavještajnom području. Kako javlja američki portal Axios, po prvi put je Izrael u UAE poslao i dijelove svog sustava protuzračne odbrane Iron Dome i to zajedno s operativnim osobljem, piše Deustche Welle.

„Što su Emirati i Izrael bliži, to Iran vidi više razloga za napade na UAE", kaže Stephens. A tu je i stari spor oko otoka Abu Musa i Tunb koje nadzire Iran, ali na koje pravo polažu i Emirati.

Pogrešna procjena Teherana

Nakon iranske blokade Hormuškog tjesnaca, čime je potpuno prekinut izvoz nafte iz Bahreina, Kuvajta i Katara te značajno otežan iz Omana, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, upravo je Abu Dhabi odlučno zatražio ne samo ponovno otvaranje tjesnaca nego i snažnije međunarodno djelovanje.

Riječi koje su se čule od dužnosnika Emirata protiv Teherana bile su znatno oštrije nego iz većine drugih pogođenih zaljevskih država kao što su Saudijska Arabija, Oman ili Katar. „To ih je dodatno približilo SAD-u i Izraelu", ukazuje Stephens.

Cinzia Bianco, analitičarka pri Europskom vijeću za vanjske odnose, smatra da Iran pokušava Emiratima nanijeti dovoljno štete kako bi ih natjerao da politički pritisnu američkog predsjednika Donalda Trumpa i traže prekid rata. „No iranski napadi proizveli su suprotan učinak, što je bila ozbiljna strateška pogreška“, kaže Bianco za DW.

Prema njezinim riječima, napadi su za Emirate poprimili gotovo egzistencijalni karakter. „Dužnosnici Emirata mi kažu kako Iran pokušava potkopati temeljni model njihove države, zasnovan na pretpostavci da Zaljev može ostati siguran i vrlo prosperitetan unatoč regionalnoj nestabilnosti.“

Zastupaju najprije svoje interese

Posljednjih godina Ujedinjeni Arapski Emirati sve snažnije provode svoju vanjsku politiku u skladu s gospodarskim ciljem diversifikacije, odnosno smanjenjem ovisnosti o nafti. Emirati žele postati regionalno središte digitalne infrastrukture, turizma, poslovanja i ulaganja sažete u strategiji nazvanoj "UAE 2031."

Istodobno, njihova se politika sve više razlikuje od one koju vodi znatno veći susjed, Saudijska Arabija. Dok su UAE i Bahrein normalizirali odnose s Izraelom, Saudijska Arabija je prekinula pregovore nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i rata u Gazi koji je uslijedio.

Ujedinjeni Arapski Emirati 1. svibnja također su napustili Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) i širi savez OPEC+, koji i dalje predvodi Saudijska Arabija kao najveći svjetski izvoznik nafte.

Dvije zemlje podržavaju suprotstavljene strane i u nizu sukoba diljem Afrike. „Ujedinjeni Arapski Emirati postali su jedan od najagresivnijih vanjskih aktera u afričkim sukobima“, kaže Wolfram Lacher, viši suradnik za Afriku i Bliski istok pri Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne poslove.

Novac i oružje za odabrane

Prema njegovim riječima, Emirati su posljednjih godina bili uključeni u sukobe u Libiji i Etiopiji, a trenutačno ponajprije u Sudanu, Somaliji i Jemenu. „To je ključno za Emirate jer ti koridori osiguravaju dugoročan pristup strateškim resursima i važnim trgovinskim rutama“, navodi se u nedavnoj analizi čiji je suautor i Lacher. „Vojne intervencije u tom se kontekstu mogu promatrati kao sredstvo zaštite tih gospodarskih interesa.“

Ipak, vojnika Emirata na terenu gotovo da i nema. „Osnovna značajka angažmana Emirata jest da rijetko šalju vlastite postrojbe, nego utjecaj ostvaruju preko lokalnih partnera. To su često nedržavni oružani akteri, poput Halife Haftara u Libiji ili zapovjednika sudanskih Snaga za brzu potporu Mohameda Hamdana Dagala, poznatog kao Hemedti", kaže Lacher.

Emirati finansiraju i opskrbljuju oružjem strane borce i plaćenike, uključujući sudanske borce u Libiji te, u novije vrijeme, kolumbijske plaćenike u Sudanu. Dužnosnici Emirata dosljedno odbacuju optužbe o takvim aktivnostima. „No za to postoje brojni dokazi“, zaključuje Lacher.