Geolozi su dugo smatrali da je taj rasjed neaktivan, no sve veći broj dokaza posljednjih desetljeća upućuje na suprotno. Manji potresi, povišena temperatura ispod površine i sitne promjene u nadmorskoj visini zabilježene satelitima sugeriraju da bi se područje moglo pretvoriti u novi kontinentalni rasjed i naposljetku u novu granicu tektonskih ploča, piše CNN.

Geokemijski tragovi u termalnim izvorima

Nova studija, objavljena u časopisu Frontiers in Earth Science, ide korak dalje.

"Imamo prve geokemijske podatke s tog područja. To je posve drukčija vrsta dokaza koja doista osnažuje ideju o aktivnosti rasjeda na tom području", izjavila je Rūta Karolytė, koja je vodila studiju na Sveučilištu Oxford.

Njezin tim prikupio je uzorke iz termalnih izvora i geotermalnih bušotina u Zambiji, iznad sumnjivog rasjeda. "Vruća voda izvire na površinu, a mi smo uzorkovali plin koji iz nje izlazi", objasnila je Karolytė.

Istraživači su se usredotočili na omjer dviju vrsta helija, helija-3 i helija-4, tražeći jasan znak povezanosti s Zemljinim plaštem - slojem između kore i jezgre. "Pronašli smo više helija-3 nego što je uobičajeno u kori, što općenito signalizira da u vodu dolaze fluidi iz plašta", dodala je.

Iako su rezultati preliminarni jer uzorci potječu sa samo šest lokacija na koncentriranom području, tim vjeruje da novi podaci služe kao rani signal formiranja nove granice ploča. Naime, uzorci s dva termalna izvora udaljena oko 95 kilometara od rasjeda nisu pokazali slično povećanje omjera helija-3.

Dug put do novog oceana

Tektonske ploče su divovski blokovi čvrstih stijena koji se pomiču po Zemljinom plaštu, a njihovo kretanje uzrokuje potrese i oblikuje kontinente. Aktivni rasjed može se pretvoriti u granicu ploče, ali to nije zajamčeno. "Ovi rasjedi često započinju i stanu, ili se mogu malo proširiti pa ponovno zaustaviti. Teško je predvidjeti što će se dogoditi", rekla je Karolytė.

Afrika već ima dobro razvijen rasjed star desecima milijuna godina - Istočnoafrički rasjed, koji je seizmički aktivan i ima nekoliko vulkana. Trebalo bi jako dugo da se rasjed Kafue razvije na sličan način."U najbržem scenariju, to bi se moglo dogoditi za nekoliko milijuna godina. U najsporijem, moglo bi potrajati 10 ili 20 milijuna godina", rekao je koautor studije Mike Daly, gostujući profesor na Sveučilištu Oxford.

"Južni dio Afrike bi se odlomio, no prije toga bismo vidjeli mnogo više potresa i određenu vulkansku aktivnost s izlijevanjem lave. Počeli bi se stvarati duboki rasjedi, a u njima bi se zadržavala voda, pa bi nastala jezera kakva danas postoje u istočnoj Africi. Na kraju bi nastalo i more", dodao je Daly.

Prilika za znanost i gospodarstvo

Proučavanje rasjeda Kafue moglo bi pomoći u odgovoru na jedno od temeljnih pitanja u tektonici. "Kako započinje nova granica ploče? Zrele granice lako je prepoznati, no najranije faze su mnogo suptilnije", kaže Estella Atekwana, profesorica na Sveučilištu Kalifornija, Davis, koja nije sudjelovala u studiji.

"Ako je rasjed Kafue dio novonastajuće granice ploče, to nam pruža rijetku priliku da proučavamo njezino rađanje prije nego što vulkanizam, veliki potresi i značajne deformacije površine prikriju prvotne uvjete."

Folarin Kolawole, docent na Sveučilištu Columbia, koji također nije bio uključen u studiju, smatra da su nalazi novi i uzbudljivi jer pružaju "snažnu potvrdu" da postoji izravan protok fluida iz plašta prema površini.

"Ključni značaj nova granice ploče u jugozapadnoj Africi jest u tome što sada imamo utvrđen put za raspad kontinenta od istočne Afrike, preko Bocvane i Namibije, pa sve do Atlantskog oceana", dodao je.

U bližoj budućnosti, Zambija bi mogla imati gospodarske koristi od ovog procesa. Energija iz geotermalnih elektrana koje se pojavljuju na tom području mogla bi biti značajan resurs. Ova zemlja bez izlaza na more mogla bi čak i prikupljati helij, koji je vrlo tražen u medicini i tehnološkoj industriji.

Potrebno je još dokaza

Znanstvenici ističu da je za potvrdu nalaza potrebno prikupiti još uzoraka plina sa šireg geografskog područja duž rasjeda, a nova studija s proširenim rezultatima već je u pripremi. Atekwana napominje da je, unatoč ograničenom broju uzoraka, rezultat značajan.

"Oni pružaju snažne geokemijske dokaze da je rasjed Kafue aktivan u dubini, iako magma nije dospjela na površinu", navela je. Ipak, dodaje da je potrebno više dokaza duž cijele predložene granice kako bi se utvrdilo je li signal helija iz plašta kontinuiran ili samo lokalni.

"Ovo je jedna važna linija dokaza, a ne konačna riječ. Podržava hipotezu o početnoj fazi rasjedanja, ali potvrda nove granice ploče zahtijeva testiranje u punom opsegu", rekla je. "To ne znači da će se Afrika sutra raspasti; ti procesi traju milijunima godina. No sa znanstvenog stajališta, to bi bilo kao da svjedočimo rađanju jedne granice ploča", zaključila je Atekwana.