Neprekidna bujica svjetskih događaja, od Irana do Venecije, praktično je zakopala dosjee o Jeffreyju Epsteinu duboko u kolektivnu svijest čovječanstva. Nova instalacija u rodnom gradu Donalda Trumpa ima za cilj promijeniti tu dinamiku. Tamo je Institut za primarne činjenice iz Vašingtona transformisao njujoršku galeriju Mriya, fokusiranu na savremenu umjetnost, u Čitaonicu Donalda J. Trumpa i Jeffreyja Epsteina, koja sadrži 3.437 ukoričenih svezaka sa svim do sada objavljenim dokumentima o Epsteinu, piše ArtNet.

Čitaonica je otvorena u njujorškoj četvrti Tribeca 8. maja, a ostat će dostupna za posjetioce starije od 16 godina sve do 21. maja. Iako je dostupan ograničen broj mjesta za nenajavljene posjete, Institut za primarne činjenice preporučuje zakazivanje termina putem svoje platforme, koja nosi provokativan naziv Trumpsonian. Debitovanje ove čitaonice u donjem dijelu grada predstavlja njeno prvo javno prikazivanje, ali i prvu živu instalaciju pomenutog instituta osnovanog u decembru 2025. godine, potvrdio je jedan od organizatora. Ova neprofitna organizacija nastoji kroz obrazovne i imerzivne izložbe ponuditi pristupačna istraživanja temeljnih elemenata američke demokratije zasnovana na činjenicama.

Edukativna instalacija usred Čitaonice. Fotografija: Anna Maria Lopez, ljubaznošću Instituta za osnovne činjenice.

Fizičke razmjere dokumenata i težina dokaza

Bilo je potrebno oko mjesec dana da ova organizacija odštampa svih 3,5 miliona stranica dokumenata koji su sada izloženi javnosti. Ukupno gledajući, odštampani materijali teže oko 7,7 tona, čime se nemoguće velike digitalne razmjere pretvaraju u fizički opipljiv dokaz. Štampanjem ovih dosjea i materijalizacijom njihovog obima, ova čitaonica ponovo potvrđuje potresnu stvarnost o nepravilnostima i zlodjelima koje su činili Epstein i njegovi saradnici, od kojih su mnogi imali zapažene uloge i u svijetu umjetnosti.

Samo akreditovani članovi medija, Kongresa i organa reda, kao i žrtve, preživjeli i njihovi pravni zastupnici, zapravo smiju otvoriti ove knjige i čitati njihov sadržaj. Razlog za to leži u činjenici da Ministarstvo pravde SAD-a nije uspjelo adekvatno zaštititi žrtve čija se imena spominju na ovim mračnim stranicama, jer su propustili redigovati i sakriti brojna pojavljivanja njihovih ličnih podataka. Nažalost, institut nije mogao samostalno ispraviti ovaj propust, budući da šira javnost ne poznaje identitete svih pogođenih strana.

Spomen-ploča Čitaonice. Fotografija: Anna Maria Lopez, ljubaznošću Instituta za osnovne činjenice.

Borba za transparentnost i zaštitu žrtava

Mnogi preživjeli i žrtve nikada nisu javno istupili sa svojim pričama u javnost. Oni su zvanično zahtijevali od Ministarstva pravde da sakrije njihova imena, ali je ono uradilo tako loš posao da je to nanijelo samo dodatnu štetu i bol preživjelima. Organizatori se nadaju da će pažnja koju privlači ovaj prostor stvoriti pritisak na pravosudne organe da objave apsolutno sve dosjee, ali pravilno redigovane, kako bi se postigla stvarna transparentnost i poziv na odgovornost.

U međuvremenu, obični posjetioci izložbe i dalje se mogu edukovati zahvaljujući detaljnoj hronologiji koja prikazuje istoriju odnosa između dvojice imenjaka iz naziva čitaonice. Biblioteka je takođe utemeljena na memorijalu koji pomaže da se razgovor zadrži na tragedijama koje je pretrpjelo više od 1.000 Epsteinovih žrtava, umjesto da se fokusira na Trumpovu politiku ili njegovu podijeljenu ličnost. Institut za primarne činjenice trenutno prikuplja sredstva kako bi pokrio troškove ove njujorške premijere, ali i prenio ovaj provokativni projekat u druge američke gradove.