Sjedinjene Američke Države pojačavaju pritisak na Kubu kombinacijom operacija nadzora, diplomatskih upozorenja i mogućnosti podizanja krivičnih optužnica protiv bivšeg kubanskog predsjednika Raúla Castra. Prema izvještaju koji je objavio list The New York Times, ove aktivnosti predstavljaju značajnu eskalaciju u odnosima između dvije države.

Pritisak na Havanu

U izvještaju se navodi da zvaničnici unutar administracije američkog predsjednika Donald Trumpa raspravljaju o potencijalnoj optužnici protiv 94-godišnjeg kubanskog revolucionarnog vođe. Ova inicijativa dio je šire kampanje osmišljene s ciljem da se vlasti u Havanu prisile na ustupke. Ovaj potez dolazi u trenutku pogoršanja ekonomskih uslova na Kubi, pooštravanja američkih sankcija i povećanog vojnog nadzora oko ovog ostrva.

Prema navodima iz izvještaja, Bijela kuća je dramatično povećala pritisak na Kubu u proteklim sedmicama. Američke obavještajne i vojne agencije proširile su izviđačke letove oko ove zemlje, dok dugotrajni američki embargo nastavlja opterećivati već krhke kubanske energetske zalihe. Zvaničnici upoznati s internim raspravama navodno su rekli da administracija takođe želi zadržati opciju korištenja strategije slične onoj koja je prethodno primijenjena protiv Nicolása Madura u Venecueli.

Špijunske baze i historijski sukobi

Poređenje s Venecuelom privuklo je posebnu pažnju javnosti jer je Trumpova administracija ranije iskoristila federalnu optužnicu protiv Madura kao dio opravdanja za operaciju u Karakasu. Analitičari citirani u izvještaju navode da čak i sama rasprava o pravnom postupku protiv Castra može biti osmišljena kao psihološki pritisak, a ne kao priprema za hitnu vojnu akciju. Izvještaj je takođe otkrio da je šef CIA-e (Centralna obavještajna agencija) John Ratcliffe posjetio Havanu ove sedmice kako bi kubanskim zvaničnicima direktno isporučio zahtjeve.

Među ključnim zahtjevima bio je poziv Kubi da zatvori kineske i ruske obavještajne objekte koji djeluju na ovom ostrvu. Širi cilj američke administracije jeste oslabiti komunističku kontrolu na Kubi bez izazivanja potpune nestabilnosti u zemlji. Međutim, stručnjaci za vanjsku politiku koje je intervjuisao ovaj list sugerišu da strategija možda neće postići željeni ishod. William LeoGrande, profesor na Američkom univerzitetu, izjavio je da se Kuba historijski odupirala vanjskim kampanjama pritiska i da je malo vjerovatno da će se lako predati zahtjevima Vašingtona.

Mogućnost podizanja optužnice čini se djelimično povezanom sa slučajem iz 1996. godine kada su oborena dva civilna aviona kojima je upravljala humanitarna grupa Braća spasitelji. Četiri muškarca su poginula nakon što su borbeni avioni kubanskog vazduhoplovstva oborili letjelice iznad Floridskog prolaza. Američki zastupnici već dugo tvrde da bi Castro, koji je u to vrijeme obavljao funkciju kubanskog ministra odbrane, trebao snositi pravnu odgovornost. Ovaj incident postao je prekretnica u odnosima između SAD-a i Kube te je doprinio usvajanju Helms-Burtonovog zakona, koji je značajno pooštrio američke sankcije prema Havanu. Iako zvanične optužbe još uvijek nisu objavljene, izvještaj naglašava rastuće tenzije u trenutku kada se u regiji intenzivira i geopolitičko takmičenje u koje su uključene Rusija i Kina.