Prema određenim diplomatskim izvorima, Landi je istaknut i kao američki prijedlog za novog visokog predstavnika, a historija pokazuje da onaj koga SAD favoriziraju ima velike šanse, piše Klix.ba.

Još od uspostavljanja OHR-a (OHR je uspostavljen Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je potpisan 14. decembra 1995. u Parizu), nepisano pravilo je bilo da Evropa predlaže visokog predstavnika, dok je zamjenik bio Amerikanac.

No, eventualnim imenovanjem Italijana, da li Landija ili nekog drugog kandidata, došli bismo u situaciju da Italija u BiH ima sve ključne međunarodne funkcije, što se nikada nije desilo ni s jednom drugom zemljom.

Naime, ambasador Evropske unije u BiH i šef Delegacije EU u našoj zemlji je Italijan Luigi Soreca. Također, trenutno je komandant EUFOR-a generalmajor Maurizio Fronda. Treba istaći i da je Italija članica Vijeća za implementaciju mira, koje bi trebalo izabrati visokog predstavnika (PIC). I bez obzira na to što se radi o stalnoj funkciji u PIC-u, imenovanjem Italijana za visokog predstavnika dogodio bi se presedan.

Podsjetimo, Christian Schmidt je za visokog predstavnika imenovan u PIC-u, a poruke Evropske unije nakon Schmidtove ostavke su išle u pravcu da će i njegov nasljednik biti imenovan na taj način, a ne u Vijeću sigurnosti UN-a, kako to zahtijeva vlast iz entiteta RS te Rusija i Kina, kao članice Vijeća sigurnosti.

Bez obzira na ovlasti ambasadora EU, koji u BiH predstavlja sve zemlje Evropske unije, a ne samo Italiju, dolazak na čelo OHR-a italijanskog diplomate, utjecaj jedne države u BiH bi bio izuzetno pojačan.

Mada su predstavnici zemalja članica Vijeća sigurnosti prošle sedmice u Ujedinjenim nacijama (UN) naglašavali da novi visoki predstavnik neće koristiti svoje ovlasti u smislu nametanja zakona i odluka, kao Schmidt, to ne umanjuje specifičnost situacije ukoliko Italijan bude na čelu OHR-a.

S druge strane, biografija Antonija Zanardija Landija, koji je prije dvadeset godina obnašao funkciju ambasadora Italije u Srbiji, ne ide mu u prilog kao neutralnom kandidatu, koji bi mogao na pravi način voditi OHR. Drugim riječima, u diplomatskim krugovima smatra ga se bliskim politici Srbije, što bi u kontekstu BiH stvorilo nove antagonizme.

Landi je 2023. u intervjuu beogradskoj Politici pohvalno govorio o Srbiji, kako je nosi u srcu, zatim o Rusiji, što otvara pitanja njegove neutralnosti.

Evropa možda neće pristati da Amerikanac preuzme OHR, dok Amerikanci žele nekoga ko će biti prihvatljiv svima u BiH. Kao kompromisno rješenje spominje se i britanski kandidat, no bez konkretnih informacija.

Političko-diplomatsko klupko u vezi s OHR-om bi se trebalo raspetljati već u junu, kada bi Schmidt trebao napustiti funkciju, a Vijeće za implementaciju mira raspravljati o njegovom nasljedniku.