Zdravstvene vlasti u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi pokušavaju obuzdati novu epidemiju ebole koja je već odnijela na desetke života. Međunarodne zdravstvene organizacije proglasile su izvanredno stanje nakon što su službeno potvrđeni prvi slučajevi zaraze na istoku afričkog kontinenta.

World Health Organization (Svjetska zdravstvena organizacija - SZO) saopćila je da je opasna zaraza potvrdila svoje prisustvo u pokrajini Ituri na istoku države. SZO je zbog toga službeno proglasila vanrednu zdravstvenu situaciju od međunarodnog značaja kako bi se hitno ograničilo širenje ove smrtonosne bolesti. Prema najnovijim podacima, virus je do sada odnio 88 života, dok se 246 osoba trenutno vodi kao sumnjivi slučajevi zaraze.

Ugledni ekonomski magazin Forbes upozorava da ova situacija predstavlja ozbiljnu globalnu prijetnju bez obzira na trenutnu geografsku udaljenost žarišta. Kako prenosi britanski list The Guardian, glavni razlog za zabrinutost javnosti jeste činjenica da je u pitanju rijetki soj virusa za koji trenutno ne postoji adekvatna vakcina. Zbog nedostatka medicinskih preparata, kontrola infekcije podrazumijeva hitno smještanje oboljelih pacijenata u izolacijske centre kako bi se spriječio dalji prenos u zajednici.

Širenje virusa preko državnih granica

Iskustva iz ranijih pandemija pokazuju da zarazne bolesti ne poznaju državne granice i da se mogu brzo proširiti upotrebom modernog aviosaobraćaja koji povezuje udaljene regije. Ako se protokoli za suzbijanje ne primijene efikasno, uvezeni slučajevi zaraze mogu u kratkom roku stići u bilo koji dio svijeta. Da je situacija alarmantna potvrđuje i činjenica da se epidemija već proširila van granica matične države, a prvi smrtni slučaj službeno je potvrđen i u susjednoj Ugandi.

Simon Williams, stručnjak za infektivne bolesti na instituciji Swansea University, objasnio je ozbiljnost situacije: "Ova epidemija nas brine više od drugih jer postojeća vakcina protiv ebole, Ervebo, nije odgovarajuća za ovaj slučaj. Ne postoje specifične terapije ili vakcine za Bundibugyo virus. To je opaka bolest s veoma visokom stopom smrtnosti, mnogo višom nego kod koronavirusa. Srećom, ebola se prenosi teže nego kovid ili male boginje, ali je ozbiljnija i može biti fatalna za svakoga, a ne samo za rizične grupe."

(Foto: Hajarah Nalwadda / Tanjug/AP)

Sigurnosni izazovi i kašnjenje reakcije

Iako je ova država zabilježila više od 12 epidemija od 1976. godine, trenutni oružani sukobi i politička previranja na terenu čine ublažavanje zdravstvene krize izuzetno teškim. Ratno okruženje onemogućava praćenje kontakata i testiranje zaraženih osoba, koje često odbijaju saradnju zbog narušene sigurnosti i nemogućnosti putovanja. Zbog potpunog operativnog haosa u ugroženim regijama, međunarodni eksperti opravdano strahuju da je stvarni broj zaraženih pacijenata mnogo veći od onoga koji se zvanično prikazuje u javnim izvještajima.

Prva sumnjiva žrtva, muškarac star 59 godina, razvio je simptome 24. aprila i preminuo tri dana kasnije, dok su lokalne vlasti za širenje zaraze saznale tek 5. maja preko društvenih mreža. Do tog trenutka, prema službenim podacima koje je objavila institucija Africa Centres for Disease Control and Prevention (Afrički CDC), život je već izgubilo 50 osoba.

Voćni slijepi miševi koji prenose ebolu (Foto: Ivan Kuzmin / Alamy / Profimedia)

Jean Kaseya, generalni direktor organizacije Afrički CDC, upozorio je da je kasno otkrivanje omogućilo nekontrolisano širenje virusa među stanovništvom. Anne Cori, vanredna profesorica modeliranja zaraznih bolesti na instituciji Imperial College London, istakla je da svako odgađanje reakcije donosi katastrofalne posljedice: "Epidemija je vjerovatno ostala neotkrivena nekoliko sedmica, što znatno otežava provođenje standardnih mjera kontrole i praćenja kontakata u ratnom okruženju."

Ova visokozarazna i smrtonosna bolest uzrokovana je virusima koji se primarno povezuju s tropskim šišmišima, a prosječna stopa smrtnosti kod zaraženih pacijenata iznosi 50%. Najnoviji val zdravstvene krize u Africi službeno je identifikovan kao 17. epidemija u ovoj državi, a uzrokovana je specifičnim oblikom koji se naziva Bundibugyo virus. Medicinski stručnjaci podsjećaju da su do sada u historiji zabilježene samo dvije prethodne epidemije ovog opasnog soja, i to 2007. i 2012. godine.