Prvi ambasador Republike Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Muhamed Šaćirbej gostovao je u emisiji "7Plus" televizije Hayat. Tokom gostovanja analizirao je historijski značaj prijema zemlje u punopravno članstvo ove međunarodne organizacije. Šaćirbej je upozorio na trenutne globalne političke krize i slabljenje uloge međunarodne zajednice.

Bosna i Hercegovina je nakon uspješno provedenog referenduma postala nezavisna država. Ujedinjene nacije (UN) primile su zemlju u punopravno članstvo 22. maja 1992. godine kao suverenu republiku. Prvi ambasador koji je prisustvovao podizanju državne zastave na East Riveru u New Yorku bio je Muhamed Šaćirbej. On je podsjetio na diplomatske pritiske i opstrukcije sa kojima se tadašnja delegacija suočavala u New Yorku.

Pojedini međunarodni akteri pokušali su iskoristiti priznanje zemlje kao instrument u pregovorima, dok su drugi očekivali njen potpuni nestanak. Bivši ministar vanjskih poslova ukazao je na karakter rata devedesetih godina. Muhamed Šaćirbej, bivši ambasador BiH pri UN-u, rekao je: "Da se to tada nije desilo, ne znam da li bi i danas bilo tako. Neki su željeli da upotrijebe članstvo Bosne i Hercegovine kako bi ona bila priznata kao partner u međunarodnoj zajednici, ali da bi to koristili kao neki element pregovora. Jasno je da ima i onih koji to nikada ne bi dozvolili. Drugi su, čak i kad smo postali član UN-a, čekali da Bosna i Hercegovina nestane, jer bi to po njima bilo najlakše rješenje. Mislili su da ćemo, kada zemlja nestane, moći zaboraviti šta se dešavalo i da je uopće postojala. Trebamo zapamtiti da je to prvo bila agresija, a drugo rat protiv različnosti."

Članovi Misije BiH pri UN-u pružili su odlučan otpor pokušajima ignorisanja i uskraćivanja riječi u generalnoj debati. Diplomatsko predstavništvo je od samog početka okupilo kadrove svih nacionalnosti, uključujući Bošnjake, Hrvate, Srbe i Jevreje. Ključni cilj misije bio je predstavljanje države kao simbola multietničnosti. Time su uspješno demantovali propagandu režima Slobodana Miloševića iz Beograda o navodnom građanskom ili vjerskom ratu. Takav narativ služio je isključivo za opravdanje agresije i genocida.

Međunarodna zajednica je u tom periodu posmatrala Bosnu i Hercegovinu kao svojevrsni moralni kompas unutar organizacije. Bh. diplomatija ostvarila je značajan utjecaj aktivnim učešćem u rješavanju krize u Ruandi i uspostavljanju Međunarodnog suda. Šaćirbej naglašava važnost ravnopravnog partnerskog statusa BiH u modernim međunarodnim institucijama u odnosu na pasivnu ulogu objekta pregovora.

Diplomatska borba na East Riveru

Bosna i Hercegovina mora insistirati na aktivnoj diplomatskoj poziciji kako bi izbjegla nametanje štetnih rješenja od strane vanjskih centara moći. Muhamed Šaćirbej, bivši ambasador BiH pri UN-u, rekao je: "Dugo se govori u BiH o visokom predstavniku, šta će Evropa, šta će Amerika ili šta će međunarodna zajednica odlučiti o Bosni i Hercegovini, ali to nije pitanje. Pitanje je hoće li Bosna i Hercegovina biti puni partner u svim tim institucijama. Ako nisi partner, onda si predmet. Ako ne sjediš iza stola, onda si ti na stolu i onda će neki drugi upravljati tobom, dijeliti te ili jesti sa tog stola ono što njima odgovara. I zato je veoma važno, kao što je bilo tada i sada, da BiH bude partner."

Političke prilike u Sjedinjenim Američkim Državama i ostatku svijeta bilježe ozbiljne regresivne trendove u odnosu na prethodne decenije. Agresija na BiH poslužila je kao opasan presedan koji je pružio legitimitet radikalnim nacionalističkim pokretima širom svijeta. Sukob iz devedesetih godina ujedno je predstavljao i prvi rat 21. vijeka usmjeren protiv multietničkog društva. Savremeni globalni ekstremisti u Rusiji, Siriji i Novom Zelandu iskoristili su ovaj model za razvijanje sopstvenih ideologija.

Ujedinjene nacije gube opravdanu relevantnost i sposobnost suočavanja sa savremenim međunarodnim sukobima nakon završetka Hladnog rata. Unutrašnje blokade onemogućile su transformaciju ove organizacije u efikasan mehanizam očuvanja svjetskog mira. Šaćirbej upozorava da slabljenje prihvatanja različitosti direktno ugrožava stabilnost velikih demokratskih država. Heterogenost je izgradila najuspješnije američke tehnološke kompanije, dok se danas na nju gleda kao na prijetnju.

Reforma uloge visokog predstavnika

Institucija visokog predstavnika u BiH zahtijeva hitnu strukturalnu reformu i transformaciju u predstavništvo Evropske unije. Tokom mandata koji je obavljao Karl Bildt, bosanskohercegovačka strana je insistirala na aktivnom učešću u kreiranju izvještaja. Muhamed Šaćirbej, bivši ambasador BiH pri UN-u, rekao je: "Mislim da je važno da se taj status visokog predstavnika promijeni. Kad je prvi predstavnik dao svoj izvještaj, to je bio Karl Bildt, ja sam insistirao da i BiH ima svoju riječ u svemu tome, jer smo samo tako bili partner. Nikada nismo željeli da samo budemo predmet. Zato opet da ponovim, možda ova funkcija treba da se promijeni u funkciju čovjeka predstavnika EU koji će omogućiti da BiH postane punopravan član EU, znači opet partner. A sada ostaje predmet."

Vijeće za implementaciju mira (PIC) gube pozitivnu ulogu u stabilizaciji zemlje zbog učešća država koje ne dijele dobronamjerne namjere prema opstanku BiH. Prisustvo Kremlja unutar ovog tijela omogućava ostvarivanje stranih geopolitičkih ambicija na štetu suvereniteta države. Evropska administracija je napravila stratešku grešku pretpostavljajući da puko odsustvo ratnih dejstava garantuje trajan mir.