Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija gostovao je u programu televizije Hayat.ba. Tom prilikom analizirao je jednostrano otvaranje novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradiški, ulogu Kancelarije visokog predstavnika (OHR) te ustavnopravni status državne imovine.

Međudržavni odnosi i institucije

Jednostrano puštanje u funkciju novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradiški predstavlja dio organizovanih političkih manevara zvaničnika iz RS i vlasti Republike Hrvatske. Pravni sistem države Bosne i Hercegovine zahtijeva striktno poštovanje ustavnih procedura, dok nefunkcionalnost Vijeća ministara Bosne i Hercegovine slabi pregovaračku poziciju države. Sličan infrastrukturni i energetski spor sa susjednom zemljom zabilježen je prije više od dvije decenije. Vlada Republike Hrvatske tada je bez konsultacija odredila tranzitne rute, na što je Vijeće ministara BiH odgovorilo kontra mjerama i zaštitilo ekonomske interese države.

Pravosudni organi moraju hitno reagovati i obezbijediti provođenje zakona na državnoj granici. Rješavanje finansijskog poravnanja i povrat neizmirenih milionskih prihoda od poreza Federaciji Bosne i Hercegovine ostaju ključni preduslovi za legalan rad novog carinskog terminala. Izjave državnog ministra finansija i trezora Srđana Amidžića iz partije SNSD usmjerene protiv članova Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine narušavaju profesionalni rad institucija. Blokade i političke igrokaze kreiraju strukture koje već godinama zagovaraju secesionističku politiku.

Zlatko Lagumdžija, ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, rekao je: "Mislim da taj primjer govori o ukupnom stanju u našoj državi. Očigledno je da se radi o jednoj seriji organizovanih manipulacija od strane ljudi iz RS-a u saradnji s vlastima Republike Hrvatske. Očigledno se ovdje ne ponašamo kao država. Ja se nadam da će pravna država profunkcionirati. Izjavu ministra Amidžića, usmjerenu prema članu UO Uprave za indirektno oporezivanje, ne mislim da uopšte treba komentarisati. Ono što je važno jeste da se stvari poslože na svoje mjesto, da se riješi pitanje poravnanja sredstava i da se vrati FBiH ono što joj pripada, te da se konačno otvori i taj prelaz. Svako treba da radi svoj posao. Vidljivo je da se radi o igrokazu koji su osmislili, očigledno, ljudi koje danas vodi isti čovjek koji nas je vodio u secesiju."

Pravni status visokog predstavnika

Ostavka Christiana Schmidta pokrenula je debate o budućnosti OHR-a i primjeni Bonskih ovlasti. Najznačajniji doprinos odlazećeg visokog predstavnika odnosi se na uvođenje modernih tehnologija u izborni proces. Institucija visokog predstavnika zadržava puni mandat i odgovornost pred Vijećem za implementaciju mira (PIC) sve do konačne realizacije programa 5+2. Potpuno ukidanje međunarodne supervizije uslovljeno je ostvarivanjem napretka na euroatlantskom putu i sticanjem punopravnog članstva u NATO savezu i Evropskoj uniji.

Zvaničnici iz RS su tokom 2023. godine u saradnji s Moskvom i Beogradom pokušali trajno ukinuti OHR kroz osporavanje legitimiteta visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Generalni sekretar UN-a António Guterres uputio je tada zvanični odgovor u kojem je potvrdio da visoki predstavnik odgovara isključivo Vijeću za implementaciju mira. Pravni status ove institucije odbranjen je i tokom posljednje sjednice Savjeta bezbjednosti UN-a. Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda Denis Bećirović tada je jasno definisao smjernice za očuvanje suvereniteta države.

Zaštita suvereniteta državne imovine

Pitanje donošenja Zakona o državnoj imovini predstavlja srž trenutne političke krize u zemlji. Predstavnici vladajućih struktura iz RS nastoje vansudskim mehanizmima preknjižiti državnu imovinu na nivo entiteta. Probosanske političke partije su u aprilu 2023. godine usvojile zajedničku izjavu o državnoj imovini s ciljem zaustavljanja jednostranih secesionističkih akata iz Banja Luke. Dokument su potpisali Denis Bećirović, Željko Komšić, Bakir Izetbegović, Nermin Nikšić, Elmedin Konaković, Edin Forto, Nermin Ogrešević i Semir Efendić.

Nakon usvajanja zajedničke izjave, članovi državnog vrha Denis Bećirović i Željko Komšić preglasali su članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda Željku Cvijanović. Zvanični prijedlog Zakona o državnoj imovini upućen je u parlamentarnu proceduru Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Potpisnici sporazuma moraju pokazati političku hrabrost i spriječiti bilo kakve netransparentne razgovore o podjeli državnih resursa.

Zlatko Lagumdžija, ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, istakao je: "To je srž cijelog problema koji se sada nalazi pred nama. Mislim da je upravo to ono u što se javnost treba malo više uključiti, da se da podrška i da ljudi koji su zagovarali ono što zagovaraju godinama stanu iza toga. Ova izjava je privremeno zaustavila Dodika. Zato želim da kažem – ne igrajte se sa državnom imovinom, ne budite politikanti u ovom vremenu. Postoji zakon koji je upućen u parlamentarnu proceduru i izvolite vi svi koji ste ovo potpisali da stanete iza toga što ste potpisali. Nemojte se sada po tamnim kulinarima pregovarati s Bog zna kim."