Ustavni sud Bosne i Hercegovine suočava se s kontinuiranim političkim pritiscima, nepoštivanjem odluka i svjesnim blokadama koje se ogledaju u odbijanju zvaničnika iz RS-a da imenuju nedostajuće sudije. Pravni eksperti upozoravaju da nefunkcionisanje i napadi na najvišu pravosudnu instituciju direktno ugrožavaju stabilnost države, dok Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i dalje ne reaguje na kršenje ustavnog poretka.

Gosti političkog magazina Plenum na Federalnoj televiziji bili su profesori ustavnog prava i pravni stručnjaci Kasim Trnka, Milan Blagojević i Enver Išerić koji su detaljno analizirali trenutnu institucionalnu krizu.

Blokade i rad na granici kvoruma

Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspješno ostvaruje svoju funkciju u izuzetno teškim okolnostima i uprkos smanjenom kapacitetu, izjavio je stručnjak za ustavno pravo i bivši sudija ovog suda Kasim Trnka. Pravosudna institucija često donosi odluke na samoj granici kvoruma i potrebnog broja glasova, što značajno usporava rješavanje nagomilanih predmeta.

Značenje blokada najviše se odražava na rad Velikog vijeća koje formalno treba brojati šest domaćih sudija. Narodna skupština RS već duže vrijeme odbija izabrati dvoje sudija iz ovog entiteta, zbog čega je Sud bio primoran u rad uključiti strane sudije kako bi uopće dopunio kvorum za odlučivanje.

Kasim Trnka, profesor ustavnog prava, rekao je: "Sama činjenica da Narodna skupština RS već duže vrijeme neće da izabere dvoje sudija Ustavnog suda znači da krši ne samo Ustav nego i Dejtonski mirovni sporazum. To je sistemski napad na instituciju Ustavnog suda. Većina odluka koje imaju političku konotaciju i koje trebaju uređivati političke odnose - ne provode se, a zabrinjavajuće je što domaće političke snage i međunarodna zajednica ne vrše veći pritisak zbog ovog protivustavnog ponašanja."

Trnka je ocijenio da je odluka Suda o produženju mandata sudijama i nakon navršenih 70 godina života donesena iz nužde kako bi se spriječila potpuna blokada pravnog sistema, iako za to ne postoji čvrst ustavni osnov. Komentarišući rad Tužilaštva Bosne i Hercegovine, naglasio je da izostaje adekvatna reakcija na neprovođenje konačnih i obavezujućih odluka, što pripisuje profesionalnoj nespremnosti i političkim pritiscima na pravosuđe.

Trnka, Blagojević i Išerić (Foto: Federalna.ba)

Iracionalna i kontradiktorna politika RS-a

Aktuelna vlast u RS-u ponaša se potpuno kontradiktorno i iracionalno jer sistemski opstruiše rad Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a istovremeno mu se obraća putem različitih apelacija, istakao je pravni stručnjak Milan Blagojević. On navodi da takav pristup jasno dokazuje političku nedosljednost vladajućih struktura u Banja Luci.

Milan Blagojević, pravni stručnjak, rekao je: "Ponašanje aktuelne vlasti u RS-u nije ništa drugo do jedna iracionalnost. Ako nećeš da imenuješ sudije iz RS-a u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, onda budi dosljedan, pa se nemoj ni obraćati kad tebi treba apelacijom Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Potpuno je pogrešna percepcija koja se pokušava intelektualno plasirati da je to krnji Ustavni sud i da je on u ovom sastavu od sedam sudija neustavan. To je apsurd, Ustav jasno definiše da kvorum za rad i odlučivanje čini većina od ukupnog broja sudija."

Blagojević je uputio kritiku i samom rukovodstvu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine jer smatra da institucija nije iskoristila ustavnu mogućnost izmjene internih pravila kako bi ubrzala rješavanje predmeta. Sud je mogao izmijeniti član 10. Pravila Ustavnog suda BiH i omogućiti stranim sudijama učešće u Velikom vijeću tokom trajanja političke opstrukcije. Zbog izostanka takvih menadžerskih koraka i nedostatka prevodilaca, broj zaostalih predmeta drastično je porastao sa tri hiljade na čak 13.625.

Zaštita ustavnog poretka i institucija

Pokušaji osporavanja i rušenja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine predstavljaju direktan udar na ustavni poredak države, ocijenio je pravni stručnjak Enver Išerić. On naglašava da političke elite iz Banja Luke svjesno pokušavaju onemogućiti rad ključnog čuvara ustavnosti i vladavine prava kako bi lakše proveli planove o podjeli države.

Enver Išerić, pravni stručnjak, rekao je: "Neimenovanje nedostajućih sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine je krivično djelo po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine – napad na ustavni poredak. Ne mogu odluke Ustavnog suda biti neustavne, jer u Ustavu Bosne i Hercegovine jasno piše da su njegove odluke konačne i obavezujuće. Svi oni koji nastoje da sruše ustavni poredak, nastoje da tog čuvara ustavnosti onemoguće u njegovom radu, ali on je zahvaljujući izmjenama vlastitih pravila i dalje funkcionalan."

Emisija Plenum (Foto: Federalna.ba)

Išerić se osvrnuo i na apelacije SNSD-a koje se odnose na odluke i zakone koje nameće Kancelarija visokog predstavnika (OHR), podsjećajući da su očekivanja vlasti iz RS-a uoči sjednice Vijeća sigurnosti UN-a bila potpuno nerealna. Obećanja o ukidanju Bonskih ovlasti i poništavanju odluka koje su donijeli Christian Schmidt i Valentin Inzko pretvorila su se u politički krah. Bosna i Hercegovina već tri decenije funkcioniše u ustavnom režimu međunarodne zajednice, a visoki predstavnik u suštini obavlja posao koji su domaće institucije trebale same završiti.