Kineske vlasti pozvale su Sjedinjene Američke Države da obustave primjenu prisile i otvorenih prijetnji usmjerenih protiv Kube. Ova reakcija službenog Pekinga uslijedila je nakon što je pravosuđe u Vašingtonu podiglo zvaničnu optužnicu za ubistvo protiv nekadašnjeg kubanskog lidera, izvjestio BBC.

Političke tenzije zbog istorijskog incidenta

Američki sud optužio je 94-godišnjeg bivšeg predsjednika Kube pod sumnjom za zavjeru s ciljem ubistva državljana SAD-a, a povovod je obaranje dvaju aviona 1996. godine. U tom incidentu život su izgubile četiri osobe, što je decenijama podgrijavalo diplomatske sukobe između Vašingtona i ovog karipskog ostrva. Aktuelni američki predsjednik Donald Trump u više navrata je pokušavao izvršiti pritisak na kubanske vlasti, a u javnosti je otvoreno govorio i o mogućem rušenju tamošnjeg komunističkog režima.

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kine Guo Jiakun izjavio je da bi SAD morale prestati sa stalnim prijetnjama upotrebom vojne sile. On je naglasio da Kina u potpunosti i čvrsto podržava Kubu u zaštiti suvereniteta. Ranije ove sedmice, nekadašnji lider Raúl Castro optužen je zajedno sa još pet osoba za umiješanost u rušenje letjelica koje su prije tri decenije saobraćale između Kube i savezne države Floride. Tereti se za krivična djela koja prema zakonima nose kaznu doživotnog zatvora ili smrtnu kaznu.

Letjelicama je upravljala kubansko-američka disidentska grupa Braća u pomoć, a u njima su se nalazila tri američka državljana koja su poginula na licu mjesta. U vrijeme kada se ovaj napad dogodio, Raúl Castro – koji se povukao s predsjedničke funkcije 2018. godine – nalazio se na čelu oružanih snaga ove ostrvske države. Incident je izazvao ogroman bijes među kubanskim prognanicima koji žive na teritoriji SAD-a, te je dugo predstavljao nepremostivi kamen spoticanja u odnosima Vašingtona i Havane.

Ekonomska blokada i globalni savezi

S druge strane, aktuelni kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel opisao je ove optužbe kao običan politički manevar koji je potpuno lišen bilo kakve pravne osnove. Šef diplomatije Kine, države koja važi za dugogodišnjeg saveznika Kube, poručio je da se Peking protivi svakom pokušaju vanjskih sila da vrše pritisak pod bilo kojim izgovorom. Guo Jiakun je dodao da SAD moraju prestati koristiti sankcije i pravosudni aparat kao instrumente pritiska, te odustati od vojnih prijetnji.

Novi diplomatski rat dolazi u trenutku kada Bijela kuća (sjedište američkog predsjednika) nastavlja ubrzano pojačavati pritisak na Havanu. Sjedinjene Američke Države uvele su nove ekonomske sankcije i nametnule potpunu blokadu na uvoz nafte na Kubu. Ovi radikalni potezi Vašingtona uzrokovali su masovna isključenja električne energije i ozbiljne nestašice hrane širom ostrva.

Ranije ovog mjeseca, Donald Trump potpisao je i izvršnu naredbu kojom se sankcionišu visoki zvaničnici u kubanskim energetskim, odbrambenim, finansijskim i bezbjednosnim sektorima. Na udaru su se našli i pojedinci za koje SAD tvrde da su kršili ljudska prava ili otuđili javnu imovinu. Nakon što su američke snage u januaru zarobile bivšeg venecuelanskog predsjednika po imenu Nicolás Maduro, koji u SAD-u čeka suđenje za narkoterorizam i trgovinu drogom, Trump je otvoreno poručio da je Kuba sljedeća i da je spremna za pad. Kina je značajno približila svoje odnose s Kubom nakon što je kineski predsjednik Xi Jinping posjetio ovo ostrvo 2014. godine, dok je 2018. godine Kuba zvanično pristupila kineskoj inicijativi Pojas i put, iz koje su finansirani brojni strateški infrastrukturni projekti.