Ova sedmica u Turskoj ostat će upamćen kao jedan od najburnijih i najintenzivnijih u posljednjih nekoliko godina. Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan i njemu naklonjene institucije u svega nekoliko dana zadali su niz brutalnih udaraca opoziciji, akademskoj slobodi, lokalnoj samoupravi i ekonomskoj stabilnosti zemlje koja se ionako bori s teškom ekonomskom krizom.

Sve se odvijalo istodobno, sve je izgledalo koordinirano te je sve zajedno poslalo jasnu poruku uoči predsjedničkih izbora 2028. godine.

U četvrtak je Apelacijski sud u Ankari poništio kongres glavne opozicijske Republikanske narodne stranke (CHP) održan u studenome 2023. godine. Odlukom suda ukinuto je vodstvo Özgüra Özela, a za privremenog predsjednika imenovan Kemal Kılıçdaroğlu, bivši stranački šef kojeg je Özel upravo na tom kongresu porazio.

Sud je kao razlog naveo navodne nepravilnosti u glasovanju. Opozicija to nije prihvatila, piše Reuters.

„Ovo je sudski udar. Ne prihvaćamo ovu odluku. Borit ćemo se pravno i na ulicama“, izjavio je Özel odmah nakon objave presude.

Hiljade demonstranata odmah su stigle pred sjedište stranke. Kılıçdaroğlu je pozvao na „mirno rješavanje unutarstranačkih problema“, no mnogi u stranci ga doživljavaju kao kompromitiranog i slabog kandidata, što je, po svemu sudeći, i svrha cijele Erdoğanove operacije.

Obračun s gradonačelnikom Istanbula

Podsjetimo, CHP – glavna opozicija Erdoğanu u Turskoj, osvojio je na lokalnim izborima 2024. godine sve velike gradove. To im je bio povijesni rezultat: prvi put nakon više od 40 godina osvojili su najviše glasova na nacionalnoj razini (oko 37,8%), dok je Erdoğanova AKP pala ispod 35%.

Ekrem İmamoğlu u Istanbulu je pobijedio s više od 51% glasova. Ova pobjeda CHP-u dala je ogromnu moć na lokalnoj razini, kontrolu nad proračunima velikih gradova, infrastrukturnim projektima i javnim uslugama. Erdoğan nije mogao prijeći preko takvog poraza te je od tada uslijedio potpuni teror nad najvećom opozicionom strankom.

Godinu dana nakon izbora, 19. marta 2025., İmamoğlu je uhapšen u policijskoj raciji u zoru, zajedno sa stotinama suradnika. Bivši gradonačelnik Istanbula sada je u zatvoru već više od 14 mjeseci. Suđenje je počelo u martu 2026., a tužitelji traže više od 2430 godina zatvora za stotine optuženih (korupcija, iznuda, mito, pranje novca i vođenje kriminalne organizacije).

Međunarodne organizacije te sam CHP smatraju cijeli proces potpuno politički motiviranim. Cilj je ukloniti najpopularnijeg i najkarizmatičnijeg opozicijskog lidera prije predsjedničkih izbora 2028. godine.

Preko noći zatvoreno univerziteta s 20.000 studenata

Vratimo se u sadašnjost. U petak je Erdoğan dekretom objavljenim u Službenom glasniku trenutno ukinuo operativnu dozvolu Istanbul Bilgi Universityja, jednog od najpoznatijih privatnih sveučilišta u zemlji, poznatog po liberalnoj akademskoj kulturi i više od 20.000 studenata.

Zatvorio ga je usred semestra, bez prethodne najave.

„Instituciju koju smo gradili 30 godina zatvorili su preko noći“, napisao je profesor prava Yaman Akdeniz, jedan od najpoznatijih pravnih stručnjaka univerziteta, javlja BBC.

Vlada je najavila da studenti mogu bez gubitka semestra prijeći na državna univerziteta, što članovi akademske zajednice u Turskoj tumače kao još jedan korak u sustavnom gušenju neovisne akademske misli i kritičkog mišljenja.

Berza pala šest posto, središnja banka intervenirala milijardama

Erdoğanove odluke odmah su izazvale šokove na tržištima. Istanbulska burza pala je za više od šest posto u jednom danu, a ionako slabašna turska lira nastavila je tonuti. Centralna banka pokušala je zaustaviti paniku i spriječiti daljnji kolaps valute prodajom gotovo osam milijardi dolara deviznih rezervi, piše Reuters.

Uz sve navedeno, Erdoğan je donio i uredbu kojom se općinama zabranjuje osnivanje novih kompanija. Mjera pogađa prije svega opozicijske CHP-ove općine u Istanbulu, Ankari i Izmiru, koje su takve tvrtke koristile za financiranje infrastrukturnih projekata i javnih usluga. Ekonomski analitičari tvrde kako je to samo još jedan alat kako bi se opozicija financijski ugušila.

Koji će biti sljedeći Erdoğanovi potezi, teško je precizno prognozirati. No jedno je sigurno, Turska je zakoračila još jedan ozbiljan korak dalje od demokracije prema otvorenom autoritarizmu. Više nije pitanje hoće li Erdoğan pokušati potpuno neutralizirati opoziciju prije izbora 2028., već samo kojim će se radikalnim metodama poslužiti.