Na prijedlog Nenada Stevandića, poslanici će razmatrati deklaraciju kojom se traži zatvaranje OHR-a i poništavanje odluka visokih predstavnika. U dokumentu se najavljuju i konkretni politički potezi ukoliko bude imenovan novi visoki predstavnik.

Narodna skupština Republike Srpske nastaviće zasjedanje u ponedjeljak, 25. maja, raspravom o Prijedlogu deklaracije o zatvaranju Kancelarija visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, po hitnom postupku.

Rasprava će biti održana na prijedlog predsjednika parlamenta Nenada Stevandića, a u dokumentu se navodi da su demokratski izabrane institucije jedini legitimni nosioci vlasti u BiH, te da je dalji opstanak OHR-a u suprotnosti sa suverenitetom države i njenim evropskim putem.

U prijedlogu deklaracije pozivaju se nadležne institucije da stave van snage odluke aktuelnog visokog predstavnika Christiana Schmidta, kao i njegovog prethodnika Valentina Inzka, te da započnu proces vraćanja, kako se navodi, „neustavno oduzetih nadležnosti“ entitetima.

Dokument oštro odbacuje, kako je navedeno, „strani intervencionizam“, koji se poredi sa metodama kolonijalne uprave, te se kritikuje upotreba takozvanih bonskih ovlaštenja kao pravno neutemeljena praksa.

Najavljeni potezi ukoliko se imenuje novi visoki predstavnik

U dokumentu se posebno naglašava protivljenje imenovanju novog visokog predstavnika, uz poziv Savjetu za sprovođenje mira i Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija da donesu odluku o zatvaranju OHR-a.

Ukoliko se, ipak, imenuje novi visoki predstavnik sa bonskim ovlaštenjima, Republika Srpska najavljuje korištenje „svih pravnih i političkih sredstava“, uključujući:

• -otežavanje formiranja institucija BiH nakon izbora
• -povlačenje predstavnika iz zajedničkih institucija
• -blokade u radu državnih organa

„Zašto bi predstavnici Republike Srpske učestvovali u radu institucija BiH ako postoji neko ko odlučuje umjesto njih“, navodi se u obrazloženju.

„Vrijeme da BiH preuzme odgovornost“

U deklaraciji se ističe da je nakon tri decenije međunarodnog nadzora vrijeme da Bosna i Hercegovina samostalno upravlja svojim političkim procesima.

Republika Srpska, kako se navodi, ostaje privržena Dejtonskom mirovnom sporazumu i poziva na direktan dijalog između entiteta i konstitutivnih naroda bez posredovanja međunarodne zajednice.

Takođe, dokument će biti upućen međunarodnim institucijama, ambasadama i tijelima uključenim u implementaciju Dejtonskog sporazuma.

Šta dalje sa OHR-om?

U pratećim informacijama navodi se da je Christian Schmidt donio odluku da okonča svoju službu, što otvara pitanje budućnosti OHR-a – da li će biti imenovan novi visoki predstavnik ili će kancelarija biti zatvorena.

Kao kompromisno rješenje pominje se mogućnost zadržavanja OHR-a bez bonskih ovlaštenja i uz vremenski ograničen mandat.

Širok dnevni red

Osim ove politički osjetljive teme, poslanici će razmatrati i niz drugih tačaka, uključujući:

• -izvještaj o radu MUP-a Republike Srpske za 2025. godinu
• -izvještaj Komisije za koncesije
• -izvještaj Ombudsmana za ljudska prava BiH
• -informacije o obavezama u procesu pristupanja EU
• -odluke o zaduženju za projekte u Foči i Naučnotehnološki park
• -izradu prostornog plana za Nacionalni park „Sutjeska“

Rasprava koja slijedi mogla bi imati značajne političke posljedice, ne samo unutar Republike Srpske, već i na odnose u Bosni i Hercegovini i sa međunarodnom zajednicom.