Hrvatska je pristala na značajne ustupke prema Bosni i Hercegovini u pogledu prekograničnog prometa. Zvanični Zagreb i Sarajevo postigli su dogovor o drastičnom povećanju broja graničnih prijelaza, čime se direktno krše dosadašnji standardi Evropske unije, piše austrijski Kosmo.at.

Ovaj dogovor predstavlja presedan u odnosima Evropske unije prema trećim zemljama. Broj graničnih prijelaza između dviju država bit će znatno proširen. To se podjednako odnosi na međunarodni putnički saobraćaj, kao i na transport svih vrsta roba. Osnovu za ove promjene čini novi bilateralni ugovor, koji je rezultat višemjesečnih pregovora delegacija obiju država. Razgovori su vođeni u periodu od decembra 2025. godine do aprila 2026. godine.

Direktan povod za pregovore bili su konkretni problemi na terenu. Transportna preduzeća iz Bosne i Hercegovine, kao i tranzitni putnici, u proteklom periodu su se suočavali s ogromnim poteškoćama prilikom prelaska granice. Problemi su eskalirali nakon uvođenja novih kontrolnih tehnologija na vanjskim granicama Unije. Posebno je sistem ulaska i izlaska (EES) osjetno otežao i usporio ulazak državljana BiH u šengenski prostor.

Detalji novog bilateralnog ugovora

Sarajevo je zbog novonastale situacije u više navrata službeno zahtijevalo otvaranje dodatnih lokacija za prelazak. Novoizglasanim ugovorom ti su zahtjevi prihvaćeni u ključnim tačkama. Dokument predviđa mogućnost otvaranja do čak šest graničnih prijelaza za promet svih kategorija roba. To predstavlja radikalno odstupanje od evropskih mjerila koja su važila do sada. Pored toga, planirana je i prekategorizacija 10 postojećih prijelaza za pogranični saobraćaj u punopravne međunarodne prijelaze. Ova mjera će značajno povećati propusnost granice za sve putnike.

Evropska unija je ranije jasno definisala standardizovane kriterije za otvaranje graničnih prijelaza sa trećim zemljama. Ti propisi se striktno baziraju na stvarnom obimu prometa roba i putnika. Također, u obzir se uzimaju saobraćajna infrastruktura i ekonomski razvoj graničnih regija. Na osnovu tih parametara, Evropska komisija je u proteklih 15 godina redovno donosila zaključke da su za robni promet s Bosnom i Hercegovinom dovoljna najviše dva prijelaza. Prema tim standardima, ta dva prijelaza moraju raditi 24 sata dnevno i biti opremljena svim potrebnim fitosanitarnim i carinskim kontrolama.

Zaobilaženje jasnih briselskih pravila

Potpisivanjem novog sporazuma, zvanični Zagreb je potpuno odstupio od dosadašnje procjene i smjernica Brisela. Hrvatska je odlučila svjesno zaobići stroge evropske standarde kako bi izašla u susret susjednoj državi i olakšala ekonomske pritiske na granici.

Ovaj potez Hrvatske nailazi na različite komentare, s obzirom na to da se njime uspostavlja potpuno nova praksa na vanjskim granicama šengenske zone. Dok privrednici i prevoznici iz BiH s nestrpljenjem očekuju realizaciju ugovora i ukidanje kilometarskih kolona, u evropskim institucijama raste zabrinutost zbog jednostranog kršenja zajedničkih pravila o upravljanju granicama.