Četvrti dio našeg feljtona donosi potresne i precizne podatke iz ratnih obavještajnih registara SDB BiH, koji jasno demistifikuju mrežu onih koje je Sarajevo držalo u višegodišnjem smrtonosnom obruču. Dokumenti otkrivaju identitete pojedinaca, njihove matične brojeve i prijeratne adrese, ali i konkretne zadatke koje su obavljali unutar paravojnih formacija SDS-a i takozvane Srpske spec. policije. Od Grbavice i Vraca, preko Vojničkog Polja, pa sve do Ilidže, ovi operativci i kuriri činili su stub terora nad civilima, a među njima se posebno izdvajaju imena obučena isključivo za sijanje smrti sa visine.

Jedno od ključnih čvorišta snajperskog terora bila je cijela Grbavica, gdje operativni podaci bilježe koncentraciju obiteljskih i paravojnih klanova. Iz dokumentacije se izdvajaju imena Borivoja i Svetozara Kovačevića, obojica s adresom u ulici M. Đuraškovića 3, koja su evidentirana kao snajperisti paravojnih formacija SDS-a na Grbavici. Na istom području djelovao je i Marinko Krneta , koji je prebjegao iz Buća Potoka na Grbavicu kako bi se pridružio ovim jedinicama. Izuzetno važnu ulogu u hijerarhiji imao je Nikola Krivokapić s adrese Lenjinova 46, potpukovnik i komandant snajperske grupe PVF SDS-a u Sarajevu, koji je ujedno bio i učesnik zloglasnih "martovskih barikada" na mostu u ulici Bratstva i jedinstva. Za sustavsku obuku kadra, poput one koju je na Crvenim stijenama prošao Željko Maljukan, bio je zadužen i Konstantin Krneta, za koji se dokumenti izričito navodi da je prošla kompletnu obuku u rukovanju snajperom.

Dokumentacija precizno evidentira profil poput Radomira Lalovića iz Kalinovika, kurirske veze oficira bivše JNA, za koji se navodi da je hranio "srpske teritorijalce" i već sredinom svibnja 1992. godine djelovao kao snajperista na Otoci prije bijega na Ilidžu. Na Grbavici su, prema istim izvorima, kao snajperisti locirani Dragan Lizdek, Predrag Lojanica, te Zoran Lizdek – sudionik ozloglašenih "martovskih barikada" i pripadnik specijalne policije, čije je djelovanje potkrijepljeno brojnim izjavama svjedoka. Među evidentiranim snajperistima sa ovog područja nalaze se i Branislav Lemez , koji se tereti i za pljačke stanova protjeranih Sarajlija, kao i Damir Međedović sa Lenjinove adrese.

Ni ostali dijelovi grada nisu bili pošteđeni. Za Duška Lazovića operativni podaci ukazuju na snažno djelovanje na Vojničkom polju, dok je Ostoja Manojlović sijao strah na Vracama. Posebno su jezici svjedočanstva o Radovanu Maletiću , došli iz Beograda i pripadniku jedinice "Kapetana Dragana", koji je na ratište u Sarajevu stigao nakon Vukovara; dokumenti bilježe da je djelovao iz škole "B. Lazić" i da se otvoreno hvalio ubistvom sarajevskog taksiste. Dokazi o organiziranoj obuci, poput one kojom je na Crvenim stijenama prošao Željko Maljukan , te logističke mreže u kojoj se pojavljuju imena Gorana Maleševića i Mirka Lukića na Ilidži, trajno ostaju kao pisani trag o planskom i sustavnom uništavanju jednog grada i njegovih ljudi.

(Nastavit će se)