Hrvatski ministar Ante Šušnjar, koji je odgovarao na provokacije predsjednice skupštine Srbije Ane Brnabić, gostovao je u studiju RTL Direkta. 

U nastavku članka prenosimo razgovor iz emisije. 

Sami smišljate fore?

-Nego kako?

Možda imate nekakve savjetnike...

-Mislim da rijetko koji savjetnik radi u 23 sata. Dapače, danas su mi savjetovali da ne idem s objavama tako kasno jer ću izgledati kao Trump. 

Bili ste inspirirani tim objavama?

-Onaj tko uzme Hrvatsku u svoja usta, pogotovo na ovakav način, izaziva jedan genetski refleks ono što primite s majčinim mlijekom da morate braniti. Pogotovo s ovako visoke dužnosti koju obnašam. Nakon adekvatnog odgovora koji je dobila, vidim da je jučer prešla na Crnu Goru. 

Zašto ste spomenuli Antu Brnabića? O kome se radi i na koga ste mislili?

-Prvo je ona spomenula Antu, to jest mene. 

Je li vas uvrijedila kada vas je nazvala ustašom?

-Ja ne znam da ima ijedan Ante Srbin. Ja sam spomenuo drugog Antu (djed Ane Brnabić bio je Hrvat Anton Brnabić op.a), a ne treba se odricati svojih korjena ni porijekla, kada vam paše ni kada vam ne paše. Ja uvijek s ponosom ističem tko sam, što sam i čiji sam. 

Je li vas uvrijedila što vas je nazvala ustašom?

-Njima su glavne teme ustaše i partizani. Imao sam namjere da ih pozivam na razgovore da ih odlijepim od tih tema, kako bi ih integrirali u zapadni svijet i pozvali ih da zajedno razvijamo neke projekte. Jer Hrvatska je ipak lider ove regije i tako bi pokazala i u tom smislu svoje liderstvo, da se može okrenuti budućnosti. No oni su i dalje zakopani i ustašama i četnicima, a to nije nešto oko čega možemo razgovarati. 

Vi to koketirate s mjestom ministra vanjskih poslova? Prvo je bio Szjarto, pa sad Brnabić...

-Teme su takve. Prvo su bile energetske teme sa Szjartom koji je stalno optuživao našu energetsku kompaniju JANAF. Bitno je da argumentirano odgovorimo, kao i ovog puta oko zaposlenosti i ekonomije. Ne znm da sam ikada upoznao gospođu Brnabić i da smo tako dobri da bi ona mene zvala imenom Ante. Ja sam nju vrlo kulturno oslovljavao sa gospođa. Dotakla se u hrvatsko gospodarstvo i ekonomiju te iznosile dosta lažnih podataka uspoređujući Hrvatsku i Srbiju. Ja sam samo istaknuo da 320 tisuća njhovih državljana dože u Hrvatsku na odmor, 26 000 dođe u sezonu raditi. Svi su dobrodošli dok god poštuju hrvatske zakone, Ustav i naše običaje. 

Znači 26.000 ljudi na sezoni iz Srbije. Imate li podatke za ovu godinu?

-Dok je gospođa Brnabić pisala te statuse, u prosjeku ih se sto dnevno prijavi za radnu dozvolu. Mislim da će brojke biti kao i proteklih godina. 

Kako biste kao ministar u Vladi ocijenili odnose između Hrvatske i Srbije?

-Odnosi su na niskim granama, ali ne zbog Hrvatske. Mi smo se pokazali konstruktivni, no mene ne zanimaju odnosi u Srbiji i njihove prilike. No vidite što se tamo događa, oni su se očito zabavili o sebi i traže krivce. Jedan dan je to Hrvatska, drugi Crna Gora, a onda netko treći. Kao što su mene nazivali ustašom, tako su i vas i vašu kuću. To nisu teme o kojima možemo razgovarati i zato su odnosi na tako niskim granama.

Aleksandar Vučić kaže da Hrvatska patološki podržava prosvjede u Srbiji. 

-Uopće me ne zanimaju prosvjedi u Srbiji niti stanje tamo. No oni su nam susjedi. Mi jesmo konstruktivan susjed, možemo ponuditi naša iskustva koja je usvojio cijeli zapadni svijet, pa i po pitanju energetike. Oni su u problemu, kao i njihova naftna industrija je u problemu, imaju izuzeće. Mi smo kao pravi susjed njima pružili energetsku sigurnost oko transporta nafte u skladu s pravilima s obzirom na sankcijski režim. Mislim da smo bili jako konstruktivni i pokazali dobru volju za izgradnju što boljih odnosa. Dok god su oni zakopani u četnicima i ustašama... Opet ponavljam, ne zanimaju me unutarnje prilike u Srbiji, no ne mogu se tako odnositi prema Hrvatskoj. Uzimati je kao monetu za potkusurivanje za unutarnje političke potrebe. Oni to rade na dnevnoj bazi, ali svaki put mogu očekivati adekvatni odgovor. 

MOL je izgubio arbitražu koju je pokrenuo protiv Hrvatske?

-Izgubili su tu arbitražu, a mislim da je ovo dobar povod da se suvlasnici u INA-i, MOL i RH, sjednu i riješe sva otvorena pitanja na dobrobit kompanije. Da što više proizvodi, što uspješnije radi, što više investira i osigura sigurnost opskrbe, ne samo Hrvatske nego i zemalja koje dominantno kupuju naftne derivate od INE, a to u ljetnim mjesecima čini čak i Mađarska. BiH ovisi o INI-noj rafineriji, Slovenija... INA je stožerna hrvatska kompanija. Operira u Hrvatskoj u suvlasništvu s MOL-om. Imamo i druga otvorena pitanja koja ćemo nastojati riješiti dogovorno za stolom s njima. A ove ranije presude koje su donesene i nemogućnost njihova izvršenja zbog pravila Europske unije. Kao što je danas premijer izjavio, spremamo jedan opsežan i kvalitetan dijalog s Mađarskom, pogotovo vezano za pitanje INA-e. 

Najavili ste da bi Hrvatska do 2040. trebala imati 30 posto iz nuklearnih izvora. Znači li to da gradimo nuklearku?

-To je cilj. Prvi korak prema njemu je ostvaren, donijeli smo zakon o upotrebi nuklearne energije u civilne svrhe. Hrvatska tu ima puno iskustva i imamo u suvlasništvu nuklearnu elektranu. Imamo i svojevrsne prednosti vezano za lokacije i studije koje su napravljene 80-ih godina. One nam danas daju moguće 10 godina rok ispred svih. 

Koje su moguće lokacije?

-To će struka reći nakon što evaluira svu postojeću i potencijalno izradi novu dokumentaciju. To nije ideološko pitanje ni pitanje na koje mogu odgovoriti. To je pitanje suverenosti, sigurnosti opskrbe energijom i razvoja svih segmenata društva. Ako nemate stabilan izvor energije, ne možete razvijati ni gospodarstvo, industriju, zdravstvo, obrazovanje. Ako to imate, sve to možete raditi. Kad nemate energije, imate samo jedan problem - kako doći do nje. 

Predstavili ste nacionalni plan za razvoj industrije. Sprema li se mini industrijska revolucija?

-Ja se nadam, to su dva vodeća fokusa na koje sam se koncentrirao kao sam došao na čelo Ministarstva gospodarstva. Hrvatska ima ogromno iskustvo. Mi smo bili proizvodna zemlja, ta iskustva postoje i svijetli primjeri naše industrije. Trudit ćemo se. Cilj da novom strategijom povećamo udio bruto dodatne vrijednosti u BDP-u tako da povećamo visokotehnološke industrije, srednjevisokotehnološke u odnosu na one koje su danas više zastupljene. 

Planirate više izvora. To znači da nam više neće trebati mrkva iz Surinama?

-Nadam se da ćemo i tu postati samodostatni izvoznici. Jedan od ciljeva Domovinskog pokreta i resora poljoprivrede te povećanje samodostatnosti u hrani. 

Vlada je pozvala turističke djelatnike da spuste cijene. Kakvo je vaše iskustvo, je li Jadran postao preskup?

-Ministar turizma mi je rekao da oni svakodnevno prate kretanja cijena i da puno akcija hotelijerskih kuća je vidljivo na njihovim stranicama. Očito su poslušali savjet. No, moj savjet je bio ako možemo neke stvari naučiti iz iskustava drugih, da ne moramo to raditi na bolniji način, da ostanemo bez gostiju pa da dogodine moramo drastičnije rezove raditi. 

Osjećate li sami da je skupo, sjećate se neke cijene koja vas je iznenadila?

-Ne znam što bih rekao, nažalost ili nasreću da ne. Ali toliko ne posjećujem ni restorane ni hotele u zadnje vrijeme.

Niste se imali priliku šokirati?

-Otprilike.