Zeničani su se i ove godine prisjetili žrtava Prijedora prigodnim programom na Pravnom fakultetu u Zenici, zatim i tradicionalnim mimohodom gradskim ulicama te skupom ispred centralnog gradskog spomen-obilježja “Kameni spavač”, gdje su studenti, srednjoškolci i građani obilježili 31. maj – Dan bijelih traka.

Procjene su da je u nepresuđenom genocidu protjerano preko 50.000 građana tog grada bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, od kojih je 30.000 prošlo ili život okončalo u logorima Keraterm, Omarska i Trnopolje, prenosi 072.info

‘Obilježavamo sve međunarodne zločine koji su počinjeni na području Prijedora, uključujući i zločin genocida, zločin protiv čovječnosti, ratne zločine… Jer, po svim elementima, gledajući pravne kvalifikacije međunarodnih zločina; masovne egzekucije, likvidacije, koncentraciju koncentracionih logora – pominjem Keraterm, Omarsku, Trnopolje pa i Manjaču; koncetraciju masovnih grobnica na tom području- primarnih, sekundarnih i tercijarnih, možemo konstatovati i sa naučnog osnova da su zadovoljeni svi elementi zločina genocida na tom, prijedorskom području’, istakao je dekan Pravnog fakulteta u Zenici Enis Omerović.

Ne smije se, dodao je, zaboraviti da su međunarodni tužioci Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju, koji su u prvim svojim optužnicama podnosili optužnice i za zločin genocida u Prijedoru, koji je bio prostor najveće koncentracije logora, u kojima su počinjeni svi mogući zločini.

‘Ovo je dan kada se prisjećamo žrtava, svih Prijedorčana i Prijedorčanki, uključujući i 102 ubijene djece na području Prijedora. Trideset i prvi maj je dan kada je počela sistemska i masovna segregacija, ugnjetavanje, markiranje, obilježavanje, isključivanje pripadnika Bošnjaka i Hrvata iz zajednice u kojoj su do tada živjeli", smatra Omerović.

Podsjetio je kako na Pravnom fakultetu postoji i spomen-obilježje, odnosno kamen na kojem su napisali: Prijedor – 102 ubijenih djece. Kamen je, dodao je, naslikan i otiscima dječijih dlanova u crvenoj boji. Zbog toga se i akademska zajednica mora boriti za ljudski dignitet.

Golgota stanovnika bošnjačke i hrvatske nacionalnosti toga grada, počela je naredbom štaba lokalnih srpskih vlasti, krajem maja 1992. godine, kada su bili su prinuđeni da na svoje kuće izvjese bijele čaršafe, a na rukama da nose bijele trake- čime su i dodatno bili poniženi te lišeni bilo kakvih ljudskih prava pa otuda i simbolika “bijele trake”, odnosno obilježavanje Dana bijelih traka.

Proglasom na Radio-Prijedoru, objavljen 31. maja 1992. godine, koji je pročitao “novinar” Rade Mutić, građani tog grada srpske nacionalnosti pozvani da se pridruže “svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima”