Crnu Goru je u posljednje dvije godine napustilo više od 14.000 ruskih državljana, pokazuju najnovije procjene. U jednom trenutku u zemlji je bilo registrirano nešto više od 21.000 državljana Ruske Federacije, no nakon što je Crna Gora uvela sankcije Rusiji, započeo je masovni odlazak.

Procjenjuje se da se više od 70 posto Rusa odselilo, najviše u Srbiju i Španiju, gdje su administrativni uvjeti i poslovna klima povoljniji.

Osim sankcija, strance, uključujući i ruske državljane, dodatno odbija rigorozni Zakon o strancima, ali i sve lošija poslovna atmosfera u zemlji. Te prepreke stvorile su novi val iseljavanja prema državama Europske unije, gdje je proces otvaranja firmi, dobivanja boravišta i pristupa bankarskim uslugama znatno jednostavniji.

Golemo razočaranje

Za dnevni list “Dan” govorila je Natalija Gerasimova, vlasnica kompanije Navus, koja se bavi registracijom stranih firmi. Kaže da je razočaranje među strancima golemo.

“Prije nekoliko dana slavili smo Dan nezavisnosti Crne Gore, zemlje bogate resursima i ljudima. Mnogi od nas zahvalni su što smo ovdje mogli nastaviti život iz različitih razloga. Uložili smo nadu u Crnu Goru i vjerovali da je prisutnost stranaca važna za razvoj svake države. Međutim, u posljednje dvije-tri godine došlo je do velikog razočaranja. Situacija je postala vrlo loša i brojne barijere onemogućuju nam da planiramo život ovdje”, kaže Gerasimova.

Dodaje kako se mnogi pitaju što je stvarni cilj ovako strogih mjera te je li riječ o strategiji koja “gura slavenski narod iz Crne Gore prema Srbiji ili Španiji”. Posebno ističe probleme u bankarskom sistemu, koji je, kako kaže, “u razvoju, ali i dalje na vrlo niskoj razini”.

Prema njezinim riječima, stranci teško mogu otvoriti i običan račun. “Otvorite firmu, ali banka odbije otvoriti račun. Na stranici Centralne banke piše da turist može otvoriti račun, ali u praksi to nije tako. Stranac ne može otvoriti račun osim ako nema poznanstvo ili nekoga na šalteru ko će mu pomoći”, objašnjava.

Digitalizacija državnih sistema

Navodi i apsurdne primjere, poput IT menadžera koji zarađuju između 2.000 i 5.000 eura mjesečno, ali banke i dalje odbijaju saradnju. Dodatni udarac strancima zadala je i digitalizacija državnih sistema, koja je dovela do pada CRPS‑a u Poreskoj upravi. “Sistem je pao i sada niko ne zna što se događa. Ne može se otvoriti firma, niti promijeniti bilo što u postojećoj. Sve stoji”, kaže Gerasimova.

Odlazak stranaca, posebno onih s visokim primanjima i investicijskim potencijalom, mogao bi dugoročno utjecati na crnogorsku ekpnomiju. Stručnjaci upozoravaju da bi država trebala preispitati svoju politiku prema strancima i administrativne procedure ako želi zadržati investitore i radnu snagu, prenosi Slobodna Dalmacija.