Ključno pitanje za Bosnu i Hercegovinu nije hoće li Christian Schmidt dobiti nasljednika niti ko bi mogao preuzeti funkciju visokog predstavnika, već kako će domaći politički akteri tumačiti promjene u odnosima među međunarodnim partnerima i kakve će poteze povlačiti na osnovu tih procjena.

Ocjenjuje to politički analitičar Adi Ćerimagić, koji u osvrtu na aktuelne razgovore o budućnosti OHR-a navodi da bi već ove sedmice mogao biti pokrenut proces izbora novog visokog predstavnika. Istovremeno upozorava da pregovori koji se vode među članicama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) nadilaze samo pitanje Schmidtovog nasljednika i otvaraju raspravu o budućoj ulozi OHR-a u Bosni i Hercegovini.

Međutim, pregovori se, prema njegovoj ocjeni, ne vode samo o imenu budućeg visokog predstavnika. Sedmicama članovi tijela zaduženog za imenovanja, odnosno Upravnog odbora PIC-a, raspravljaju o pitanjima koja daleko prevazilaze samu sukcesiju. Među njima su dileme treba li se naredni mandat fokusirati na agendu 5+2 ili prvenstveno na pitanje državne imovine, treba li korištenje bonskih ovlasti ostati isključivo u rukama visokog predstavnika ili zahtijevati konsultacije sa Upravnim odborom, odnosno njegovo odobrenje, te treba li mandat narednog visokog predstavnika biti vremenski ograničen.

Otvoreno je i pitanje šta nakon toga, te hoće li biti imenovan još jedan nasljednik ili bi OHR trebao biti zatvoren, postepeno ukinut ili transformiran. Ćerimagić navodi da su pojedini prijedlozi već naišli na otpor, ali da nijedan nije u potpunosti odbačen.

Podrška SAD-a

U osvrtu ukazuje i na rastuće transatlantsko nepovjerenje. Kako navodi, pojedini evropski akteri smatraju da je efikasno djelovanje u Bosni i Hercegovini i dalje teško zamisliti bez podrške SAD-a. Istovremeno, prisutna je nelagoda zbog namjera Washingtona. Prema njegovim riječima, brze promjene politika, podstaknute lobističkim aktivnostima i finansijskim interesima, otvorile su pitanje da li su pojedine odluke vođene širim strateškim razmatranjima ili prvenstveno ličnim i finansijskim interesima.

Ćerimagić smatra da veliki broj imena koja se pojavljuju u javnosti predstavlja posljedicu, a ne suštinu pregovora. Po njegovoj ocjeni, različite prijestonice koriste proces izbora novog visokog predstavnika kako bi testirale stavove drugih aktera i ostvarile šire ciljeve vezane za međunarodnu ulogu u Bosni i Hercegovini.

Na kraju poručuje da budućnost Bosne i Hercegovine ne zavisi od jednog visokog predstavnika. Kao argument navodi da tokom ozbiljnih izazova koji su dolazili iz Banje Luke 2021/22. i 2025. godine bonske ovlasti nisu bile instrument korišten za zaštitu mira ili ustavnog poretka. Umjesto toga, tvrdi da je pritisak bio vođen koordiniranim signaliziranjem crvenih linija i mogućih posljedica od međunarodnih aktera, uz reakcije domaćih političkih aktera.

"Ključno pitanje u Sarajevu ove sedmice nije hoće li biti nasljednika, niti ko će to biti. Radi se o tome kako će lokalni akteri protumačiti promjenjive međunarodne odnose – i djelovati na osnovu tih percepcija", zaključio je Ćerimagić. (N1)