Jučer je Domovinski pokret, bez konsultacija sa stranačkim partnerima iz HDZ-a, predstavio deklaraciju o BiH koja je izazvala brojne reakcije. Deklaracijom, koju potpisuje stranački šef Ivan Penava, od vladajućih se traži aktivniji angažman u zaštiti položaja Hrvata u BiH te hitno pokretanje inicijative za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH.

Ta izborna jedinica, tvrde u DP-u, ne bi morala biti u teritorijalnom kontinuitetu. Dodaju kako smatraju da bi takvo rješenje otklonilo “dugogodišnje prijepore oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH”.

Domovinski pokret upozorava da bi, ako ne dođe do dogovora o novom modelu političkog predstavljanja Hrvata u BiH, trebalo razmotriti i druga rješenja, navodeći da bi hrvatska strana u tom slučaju imala pravo tražiti povratak na stanje prije Washingtonskog sporazuma, odnosno obnovu Herceg-Bosne.

Žestoka reakcija HDZ-a

Ubrzo nakon saopćenja DP-a oglasio se i HDZ, odnosno ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. On je u razgovoru za Jutarnji list kazao da bi bilo dobro da se DP suzdrži od komentara o BiH prije izbora, “kako ne bi ugrozio položaj Hrvata u BiH te kako bi Hrvati mogli izabrati svog člana Predsjedništva” te zemlje.

“Imamo rezerve prema tome da se to iznosi van bez konzultacije s koalicijskim partnerom”, kazao je Grlić Radman. Nedugo nakon tog plan DP-a komentirao je i premijer Andrej Plenković koji je kazao kako mu nije bilo poznato da će postojati takva inicijativa te da će o njoj razgovarati na koaliciji kako bi vidjeli njezin smisao.

“Što se tiče brige o Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnom narodu, mislim da nijedna hrvatska Vlada nije učinila koliko smo mi učinili u proteklih 10 godina. Ovo je očito jedan politički napor za vidljivost DP-a, pretpostavljam, o temi Bosne i Hercegovine i pravima Hrvata”, kazao je.

Izborna godina u BiH

U razgovoru za Telegram historičar i kolumnist Dragan Markovina ustvrdio je da je DP pokrenuo temu koju je čak i Dragan Čović nedavno reaktualizirao u sklopu svoje izborne kampanje. “Izbori u BiH održavaju se 4. listopada pa puno tog treba pripisati izbornoj godini, ali i međunarodnom kontekstu.

SAD su de facto stvorile daytonsku BiH i natjerale Tuđmana, Miloševića i Izetbegovića da to potpišu. Bez obzira na to što je EU igrala bitnu ulogu u Vijeću za provedbu mira i kroz visokog predstavnika u BiH, SAD su de facto vodile i garantirale budućnost BiH. Da se ne lažemo, radile su na integraciji i funkcionalnosti države što je najviše odgovaralo Sarajevu i Bošnjacima, nekoj građanskoj opciji”, tvrdi.

Ipak, kaže da se s novom Trumpovom administracijom puno toga promijenilo. “Očito je da je Milorad Dodik u dealu s Trumpovom administracijom, da to pogoduje uspostavi trećeg entiteta i jačanju ekstremno desne političke opcije i da su tu najveći gubitnici građanska ideja i Bošnjaci kao neka politička opcija koja gleda na BiH kao na jedinstven prostor i protivi se bilo kakvim podjelama. Domovinski pokret u suštini nije rekao ništa što HDZ BiH ne govori cijelo vrijeme, ali je to isto kao što Dodik govori o secesiji”, naglašava Markovina.

Krive tvrdnje Ivana Penave

Historičar ističe da bi u situaciji u kojoj bi Republika Srpska išla u secesiju, a hrvatska politika na formiranje trećeg entiteta, sukob u BiH bio neizbježan. “Kao prvo, takve stvari su neustavne. U situaciji ako nešto jest neustavno, ma bez obzira koliko god imalo međunarodnu podršku, siguran sam da to Sarajevo neće pustiti da prođe bez sukoba i to je svima jasno”, tvrdi.

Kada je riječ o DP-ovom pozivanju na Herceg-Bosnu, Markovina kaže kako se tu ništa neće dogoditi. “Kad Penava i slični tvrde da se nešto vraća na status Herceg-Bosne, to jednostavno nije istina. Prijašnji legalni status je Republika Bosna i Hercegovina”, podsjeća. “Ne mislim da će se dogoditi ikakav treći entitet niti ikakva Herceg-Bosna”, dodaje.

Naglašava i da se u BiH već realno živi u tri entiteta. “HDZ je u pravu oko toga da bošnjačko biračko tijelo glasa iz inata za Željka Komšića i uspijeva brojčano preglasati hrvatskog člana Predsjedništva. Međutim, HDZ neće reći da u Vladi Federacije BiH drže sva lukrativna ministarstva, od cesta do financija. Gdje god su pare, to drži HDZ. Hrvati u realnom životu nisu zakinuti, ali u suštini je na terenu situacija takva da gdje god je bio HVO, tamo HDZ ima neupitnu vlast. U konačnici, ništa se bez njih ne može dogovoriti”, podcrtava Markovina.

"Treba istražiti tko stoji iza DP-a"

O deklaraciji DP-a Telegram je porazgovarao i s bivšom ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić koja kaže da je njen dojam da DP “nema politički relevantnih tema ili ih bar nije sposoban artikulirati”. “Djelomično pokušavaju loviti podršku među ekstremnom desnicom, a djelomično pokušavaju kreirati ekstremnu desnicu vraćajući se stalno na teme iz rata ili hrvatskog miješanja u pokušaje podjele BiH, kao što je ovdje slučaj.

Politički, rekla bih da je to beznačajno. Da ilustriram: u drugom krugu predsjedničkih izbora 2015. iz BiH je stiglo oko 30.000 glasova. To nije zanemariv broj. No na zadnjim predsjedničkim izborima 2024. iz BiH je stiglo 13.000 glasova. Toliko ih vjerojatno ima u dvije veće stambene zgrade u Novom Zagrebu. Dakle takve teme su odvratile i birače u BiH, a kamo li u Hrvatskoj.

No takvi ispadi DP su relevantni utoliko što vrše pritisak na njihovog koalicijskog partnera HDZ, koji svakako jeste politički vrlo relevantan u Hrvatskoj. Mislim da je vodstvo HDZ-a donekle neutraliziralo DP, ali još nisu pronašli pravi način kako se nositi s njihovim provokacijama, s kojima oni svako malo iskaču. Mislim da bi bilo vrlo zanimljivo istražiti tko financijski pa i kreativno stoji iza DP”, zaključuje Pusić.