Iako je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike za 2025. godinu dobilo pozitivno mišljenje revizora na finansijske izvještaje i usklađenost poslovanja sa zakonima, izvještaj Ureda za reviziju institucija FBiH otkriva niz ozbiljnih propusta, neispunjenih zakonskih obaveza i višegodišnjih problema koje Ministarstvo nije uspjelo riješiti, piše Faktor.

Revizori su posebno skrenuli pažnju na činjenicu da Ministarstvo nema vjerodostojnu dokumentaciju o vlasništvu i posjedu nekretnina koje koristi, a koje su u poslovnim knjigama iskazane u vrijednosti od 1,16 miliona KM.

Među njima se nalazi i dio zgrade na Trgu heroja u Sarajevu, čija je vrijednost evidentirana sa 347.049 KM, iako je još ranije utvrđeno da je vlasništvo nad tim prostorom upisano na Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Problem je dodatno usložnjen činjenicom da Ministarstvo godinama vodi u svojim evidencijama nekretnine za koje nema dokaz o vlasništvu, dok pojedine prostore koriste druge institucije i organizacije. Federalno pravobranilaštvo je još u decembru 2025. godine zatražilo kompletnu dokumentaciju za svaku pojedinačnu nekretninu kako bi se utvrdilo postoji li pravni osnov za eventualne tužbe, ali taj proces nije okončan.

Revizori su utvrdili i da Ministarstvo nije izvršilo niz zakonskih obaveza iz oblasti socijalne zaštite. Nisu doneseni podzakonski akti propisani Zakonom o ustanovama socijalne zaštite FBiH, uključujući metodologije za rad upravnih i nadzornih odbora federalnih ustanova, pravila za vođenje registra subvencija i donacija, kao ni jedinstveni standardi za određivanje plaća zaposlenih u ustanovama socijalne zaštite.

Istovremeno, Ministarstvo nije donijelo godišnji program redovnog stručnog nadzora nad radom federalnih ustanova socijalne zaštite niti je formiralo komisiju za provođenje takvog nadzora.

Revizori su konstatovali i propuste u nadzoru nad Institutom za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja. Plan nadzora za 2025. godinu uopće nije bio sačinjen, iako je to zakonska obaveza. Izvještaj o izvršenom nadzoru dostavljen je tek 18. maja 2026. godine, gotovo četiri mjeseca nakon roka koji je bio propisan pravilnikom.

Posebnu pažnju privlače podaci o potraživanjima. Ministarstvo na kraju 2025. godine iskazuje ukupno 1,23 miliona KM kratkoročnih potraživanja, od čega se čak 852.222 KM odnosi na sumnjiva i sporna potraživanja. Najveći dio tih dugovanja nastao je zbog neosnovano isplaćenih socijalnih naknada i transfera korisnicima prava iz oblasti socijalne zaštite.

Revizori navode da značajan dio ovih potraživanja datira više od deset godina, a mnoga nisu ni utužena. Također, za potraživanja od dodatnih 353.226 KM nije prezentovana dokumentacija koja bi pokazala da su poduzete aktivnosti na njihovoj naplati.

Ministarstvo je tokom 2025. godine raspolagalo budžetom od gotovo 635 miliona KM. Rashodi i izdaci ostvareni su u iznosu od 632,96 miliona KM, odnosno 99,68 posto planiranog budžeta.

Najveći dio sredstava, čak 623,16 miliona KM, utrošen je kroz tekuće transfere, među kojima dominiraju naknade civilnim žrtvama rata, osobama sa invaliditetom, roditeljima njegovateljima i dječiji dodatak.

Za plaće zaposlenih izdvojeno je 3,43 miliona KM, dok su naknade zaposlenima iznosile više od pola miliona KM. Samo za topli obrok isplaćeno je 263.658 KM, regres 66.435 KM, prijevoz zaposlenih 61.660 KM, pomoć u slučaju smrti 41.936 KM, te troškovi smještaja dužnosnika 39.784 KM.

Izdaci za ugovorene i druge posebne usluge dostigli su 843.961 KM. Najveći pojedinačni iznos odnosi se na organizaciju Sajma zapošljavanja Federacije BiH, za šta je kompaniji Mita Group d.o.o. Sarajevo isplaćeno 245.700 KM nakon provedenog postupka javne nabavke.

Dodatnih 163.513 KM izdvojeno je za usluge Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja, dok je za rad različitih komisija potrošeno 130.308 KM.

Revizori su utvrdili i problem kod obračuna naknada članovima komisija koji su zaposleni u Ministarstvu. Na te naknade nisu obračunati porezi i doprinosi na način propisan zakonima, iako odgovornost za to djelimično leži na ograničenjima informacionog sistema Trezora Federacije BiH.

Tokom godine Ministarstvo je nabavilo novu opremu i softverske licence vrijedne 383.953 KM. Najveće pojedinačne nabavke bile su licence od 175.500 KM, serverska oprema od 57.915 KM i kancelarijski namještaj od 49.046 KM.

Iako je nakon dostavljanja nacrta revizorskog izvještaja Ministarstvo pokušalo osporiti dio nalaza i dostavilo dodatna obrazloženja, revizori su većinu primjedbi odbili. Posebno nisu prihvaćena obrazloženja koja se odnose na sporne nekretnine, uz zaključak da Ministarstvo ni dalje ne raspolaže dokazima o vlasništvu i posjedu imovine koju vodi u svojim poslovnim knjigama.

Zbog svega navedenog, Ured za reviziju institucija FBiH izdao je osam preporuka Ministarstvu, među kojima su rješavanje statusa spornih nekretnina, donošenje nedostajućih podzakonskih akata, uspostavljanje redovnog nadzora nad ustanovama socijalne zaštite, izrada propisanih izvještaja i pokretanje aktivnosti za otpis ili naplatu višegodišnjih spornih potraživanja.