Središnje izborne komisije Bosne i Hercegovine donijela je odluku kojom je odbila ovjeru kandidature političke stranke Snaga naroda za učešće na općim izborima na državnom nivou. Nadležni organi utvrdili su masovne nepravilnosti i krivotvorenje potpisa podrške birača, dok rukovodstvo stranke odbacuje odgovornost i tvrdi da je riječ o montiranom procesu. Odluka je izazvala oštre reakcije političkih aktera i otvorila raspravu o integritetu izbornog sistema u zemlji, izvijestila je Hayat televizija.

Masovne zloupotrebe biračkih spiskova

Politička stranka Snaga naroda, čiji je lider aktuelni federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak, ostala je bez prava na kandidaturu za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine 2026. godine. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) utvrdila je provjerama da su aktivisti ove političke organizacije predali predizborne liste sa stotinama lažnih potpisa.

Član CIK-a Željko Bakalar saopćio je da grafološke provjere i analize rukopisa ukazuju na teške zloupotrebe unutar predate dokumentacije. Prema njegovim riječima, stručne službe su evidentirale da je između 20 i 25 posto potpisa zloupotrijebljeno, odnosno da je jedna osoba potpisivala desetine različitih imena na listama podrške. Izborni zvaničnici su poručili da je riječ o sramnoj i masovnoj pojavi. Članovi komisije obavezali su se da će sve prikupljene dokaze i krivotvorene obrasce hitno proslijediti Tužilaštvu Bosne i Hercegovine na dalje postupanje. Državni organi su potvrdili da stranka može učestvovati na izborima za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i kantonalne skupštine, s obzirom na to da su sporne liste predate isključivo za nivo države Bosne i Hercegovine.

Kontranapad i najave tužbi

Predsjednik stranke Ramo Isak i njegovi saradnici odbacuju optužbe državnih institucija i tvrde da odluka ima političku pozadinu. Predstavnici stranke navode da su predali više od 5.000 validnih potpisa podrške građana. Oni ističu da je zvanična digitalna aplikacija CIK-a prvobitno prihvatila kompletnu dokumentaciju, a kao ključni proceduralni propust navode činjenicu da im komisija nije ostavila zakonski rok od 48 sati za otklanjanje uočenih tehničkih nepravilnosti, što je obaveza propisana Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

"Pokrenut ćemo postupke protiv pojedinaca. Ako neko nije radio prema zakonu slijede krivične prijava, pa vidjet ćemo dokle će sve ići. Smatram da je ovo kriminal jer je prekršen zakon", izjavio je Isak za televiziju Hayat.

Rukovodstvo partije izražava spremnost za učešće u policijskim istragama i navodi da svi pojedinci koji su eventualno krivotvorili rukopise moraju snositi zakonsku odgovornost. Ipak, lider stranke javno zahtijeva objavljivanje informacija o tome ko je i na osnovu kojih stručnih nalaza i grafoloških vještačenja utvrdio postojanje krivotvorenih dokumenata, optužujući CIK za svjesnu eliminaciju političkih subjekata iz izborne trke.

Izostanak reakcije koalicionih partnera

Glavni i odgovorni urednik informativnog portala Odgovor Kenan Efendić smatra da utvrđene nepravilnosti predstavljaju teško krivično djelo koje pravosudni organi moraju procesuirati do kraja. On upozorava na pasivnost i šutnju ostalih vladajućih stranaka.

"Licemjerno je da ni jedna od većih stranaka koje su sa strankom Rame Isaka u koaliciji a koje su dobile izbore na antikorupcijskoj borbi, ne reagiraju na ovo. Ozbiljne su sumnje i optužbe i nadam se da će tužilaštvo to ispitati jer se radi o vrijeđanju demokratije i javnosti", naglasio je Efendić.

Pravni analitičari podsjećaju da bosanskohercegovački izborni proces godinama opterećuju identične zloupotrebe na terenu. CIK je 2014. godine poništio prijave nekoliko manjih političkih stranaka zbog falsifikovanja obrazaca. Tokom općih izbora 2018. godine nezavisni kandidati u pojedinim općinama ostali su bez ovjere jer su inspektori otkrili identične rukopise na listama podrške, dok su 2022. godine tehnički sporovi između komisije i partija okončani tek nakon pravosnažnih presuda Suda Bosne i Hercegovine.

Blaže sankcije obesmišljavaju kazne

Krivični zakoni u Bosni i Hercegovini tretiraju krivotvorenje potpisa i predizbornih dokumenata kao krivično djelo protiv biračkog prava i izbornog procesa. Zakonodavac je za ove prekršaje predvidio kaznu zatvora u trajanju do jedne godine. Međutim, važeći pravni sistem omogućava osuđenim licima da zatvorsku kaznu otkupe novčanom uplatom, zbog čega počinioci u praksi rijetko završavaju iza rešetaka. Bivši članovi CIK-a i nevladine organizacije upozoravaju da su kaznene mjere preblage i da ne sprječavaju političke subjekte da ponavljaju zloupotrebe u svakom izbornom ciklusu.

Nekadašnji predsjednik Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić ističe da je neprihvatljivo da osobe koje žele obnašati funkcije u zakonodavnoj vlasti počinju izbornu kampanju kršenjem zakona. On predlaže hitne izmjene krivičnog zakonodavstva i potpuno ukidanje mogućnosti otkupa zatvorskih kazni za sva krivična djela povezana s izbornim prevarama.

"Cilj je da se uvede stroža kaznena politika radi opšte prevencije i jačanja povjerenja u izborni proces", zaključio je Šehić.

Slučaj stranke Snaga naroda predstavlja test institucionalne stabilnosti i zakonitosti rada državnih organa. Eventualni izostanak tužilačke odluke i jasnog utvrđivanja krivice – bilo stranke zbog krivotvorenja papira, bilo CIK-a zbog neutemeljenih optužbi – mogao bi dodatno kompromitovati demokratske procese u zemlji i trajno narušiti povjerenje građana u ustavni poredak i izborne rezultate.