Građani Armenije u nedjelju nisu birali samo novi parlament, već su glasali i o budućem geopolitičkom usmjerenju svoje zemlje. Pred njima su bile dvije mogućnosti: ubrzana integracija u Evropsku uniju ili povratak u sferu ruskog utjecaja. Izabrali su prvu.

Geopolitički zaokret i pobjeda Pashinyana

Armenija se nakon izbora u nedjelju pomjerila jedan veliki korak dalje od Moskve. Premijer Nikol Pashinyan proglasio je "historijsku pobjedu" na parlamentarnim izborima, nakon što je politička stranka Građanski ugovor osvojila oko 52,50% glasova. Sa druge strane, savez Jaka Armenija, koji predvodi rusko-armenski milijarder Samvel Karapetyan, osvojio je 23,2% podrške birača.

Ovi izbori održani su u prelomnom trenutku za Armeniju, jer se zemlja sve više udaljava od tradicionalne saveznice Rusije, dok nastoji razviti znatno bliže veze sa Zapadom.

Sukob oko Nagorno-Karabaha i hlađenje odnosa

Iako su Rusija i Armenija godinama imale bliske vojne i ekonomske odnose, oni su ozbiljno narušeni zbog neuspjeha Moskve da zaštiti Armeniju od Azerbejdžana tokom rata u regiji Nagorno-Karabah. Azerbejdžan je 2023. godine pokrenuo vojnu ofanzivu koja je dovela do kapitulacije sporne teritorije i egzodusa više od 100.000 etničkih Armena iz svojih višejekovnih domova.

Razočarana ovakvim ishodom, Armenija je zvanično "zamrznula" svoje učešće u Organizaciji ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB), vojnom savezu pod vodstvom Rusije, iako formalno i dalje ostaje članica.

Finansijska podrška iz Brusselsa i zapadne deklaracije

Vladajuća stranka Armenije približila se Evropi, postepeno se udaljavajući od ruskog utjecaja. Prošlog maja je armenski parlament usvojio zakon kojim je pokrenut proces pristupanja EU, a Pashinyan je u kampanji obećao da će u naredne dvije godine obezbijediti bezvizni režim sa Evropom.

Otkako je Armenija započela zaokret ka Zapadu, EU je povećala finansijsku podršku zemlji, dodjeljujući 30 miliona eura za armenske oružane snage, dok je za razvoj privrede i evropsku integraciju izdvojeno 270 miliona eura. Jerevan je također nedavno potpisao deklaracije o strateškom partnerstvu sa Velikom Britanijom i Francuskom.

Posjeta Zelenskog i reakcije Emmanuela Macrona

Prvi samit Armenije i EU održan je u Jerevanu početkom maja ove godine, a među glavnim gostima bio je i predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelensky, kojem je to bila prva zvanična posjeta toj zemlji. Ovaj potez izazvao je ogroman bijes u Kremlju. Pashinyan je nakon skupa naglasio da njegova zemlja "nije saveznik Rusije" kada je riječ o ratu u Ukrajini.

I francuski predsjednik Emmanuel Macron iskoristio je skup u Jerevanu da otvoreno optuži Rusiju za izdaju, jer nije pružila pomoć Armeniji tokom sukoba sa Azerbejdžanom oko Nagorno-Karabaha, piše ugledni list Washington Post. Emmanuel Macron je tom prilikom izjavio: "Rusija nije bila uz Armeniju, baš kao što nije bila ni uz Venecuelu, Siriju ili Iran."

Nova era odnosa sa Washingtonom i ekonomska saradnja

Pored približavanja EU, vlada koju predvodi Pashinyan intenzivira politički dijalog sa SAD. Dvije zemlje nedavno su potpisale Povelju o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu, kao i memorandum o saradnji u oblasti rijetkih zemnih elemenata.

Prošlog avgusta su Armenija i Azerbejdžan otvorili put ambicioznom logističkom projektu nezvanično nazvanom "Trumpova ruta", koji je usmjeren na povezivanje Azerbejdžana sa enklavom Nahičevan preko južne Armenije, navodi Deutsche Welle. Politička partija Građanski ugovor sada opisuje buduće odnose sa Rusijom kao "transformaciju", a ne kao saveznički odnos, pravdajući to potrebom za diversifikacijom vanjske politike.

Trgovinski rat i ekonomske ucjene Kremlja

Na ubrzano približavanje Jerevana Zapadu, zvanična Moskva – koja i dalje održava veliku vojnu bazu na teritoriji Armenije – odgovorila je uvođenjem oštrih ekonomskih pritisaka. Samo nekoliko dana prije izbora zabranjen je uvoz armenskog cvijeća, voća, povrća, alkoholnih pića i mineralne vode u Rusiju. Predsjednik Rusije Vladimir Putin insistira da Armenija ne može istovremeno biti članica Evroazijske ekonomske unije i EU, te upozorava da je nemoguće pomiriti to dvoje.

Vladimir Putin je upozorio na moguće teške posljedice, uključujući gubitak oko 14% BDP-a bez ruskih investicija. Moskva je već povukla svog ambasadora iz Jerevana i zaprijetila raskidanjem sporazuma iz 2013. godine kojim je Armeniji bio omogućen bescarinski uvoz prirodnog gasa i naftnih derivata, navodi Kyiv Independent.

Ruska vojska puca na ukrajinske položaje na nepoznatoj lokaciji u Ukrajini 23. marta Foto: Russian Defense Ministry Press Service / Tanjug/AP

Pretnje ukrajinskim scenarijem i miješanje u izbore

Vladimir Putin je na samitu Evroazijske ekonomske unije u Kazahstanu krajem maja, kojem Pashinyan nije prisustvovao, otvoreno upozorio Armeniju na opasnosti bližih veza sa EU, otvoreno pominjući "ukrajinski scenario". Ruski lider je pozvao Armeniju da što prije organizuje referendum o članstvu u EU, naglašavajući da bi usvajanje evropskih standarda moglo dovesti do potpunog prekida ekonomske saradnje. Predsjednik Rusije je izjavio: "Kriza u Ukrajini počela je pokušajima pridruživanja EU."

Pashinyan je dodatno iznervirao Kremlj odbijanjem poziva da prisustvuje proslavi Dana pobjede u Moskvi. Rusija je također optužena za direktno miješanje u armenske izbore. Prema informacijama koje prenosi Reuters, Moskva je planirala masovni povratak hiljada rusko-armenskih državljana u zemlju kako bi glasali protiv aktuelne vlasti.

Nikol Pashinyan Foto: Anthony Pizzoferrato / Tanjug/AP

Pažljivo balansiranje i budućnost odnosa

Ključno pitanje za analitičare sada je šta slijedi u odnosima između Jerevana i Moskve. Richard Giragosian, direktor Centra za regionalne studije u Armeniji, rekao je za Euronews da očekuje nastavak oprezne politike prema Rusiji. On smatra da ovo nije pitanje izbora između EU i Rusije, već pažljivo balansiranje armenske vlade.

Richard Giragosian je istakao: "Vidim da će tenzije sa Rusijom, koje postoje već neko vreme, relativno brzo početi da jenjavaju. Drugim rečima, očekujem da će ponovo izabrani premijer Armenije najpre otići u Moskvu kako bi uverio Rusiju da Armenija ostaje posvećena Evroazijskoj ekonomskoj uniji. Rusija će zauzvrat ublažiti ograničenja za armenski uvoz i izvoz, iako se dugoročno i dalje oslanja na ekonomiju i trgovinu kao na strukturni instrument uticaja na Armeniju."