Samo 15 minuta bilo je dovoljno da dijelove Slovenije pretvori u zonu katastrofe u srijedu uvečer. Moćna hladna fronta stigla je sa sjeverozapada, donoseći razorne pljuskove, grad i vjetrove uraganske snage koji su lomili drveće, obarali stubove za struju i bukvalno oduvali cijele krovne konstrukcije, prenosi portal Blic.rs.

Općina Komenda, sjeverno od Ljubljane, bila je najteže pogođena, a scene jutro nakon oluje šokirale su čak i najiskusnije službe za hitne slučajeve.

Kuće uništene

– Nema nijedne kuće koja nije oštećena. Neke su potpuno nenastanjive, ostale su bez krovova i zidova. Nakon katastrofalnih poplava 2023. godine, naša opština je ponovo bačena na kolena, ali ovog puta ćemo se dići iz pepela – rekao je vidno potreseni načelnik Komende Jurij Kern, procjenjujući početnu štetu na nekoliko desetina miliona eura.

Komandant Civilne zaštite Republike Slovenije Srečko Šestan složio se sa njim, priznajući da nikada u svojoj karijeri nije vidio takvu razarajuću štetu.

– Jednom smo imali tornado, tako da je oštećeno samo nekoliko krovova. Gotovo svaki krov ovde je bio oštećen, bilo stari ili novi – izjavio je Šestan.

Apokalipsa i sudnji dan

Najteži udar je pogodio gradove Breg, Potok i Klanec oko 20:30 sati. Stanovnici opisuju neviđeni užas koji je trajao oko petnaest minuta.

– Apokalipsa, sudnji dan. Moj otac ima 60 godina i ne seća se ničega sličnog, kao ni iko od starijih meštana. Polovina sela je bukvalno uništena – rekla je mještanka Maja, koja je morala pješice ići do očeve kuće, preskačući oborene stubove električne energije i žice pod naponom.

Pored stambenih zgrada, vjetar je rušio zidove i izbijao prozore i vrata na zgradama u općini Cerklje, dok su dvije osnovne škole poplavljene u Kamniku. Na Velikoj planini jaka grmljavina je također izazvala kvar na popularnoj žičari. Velika šteta je zabilježena i u poljoprivredi – olujni sistem se kasno uvečer kretao ka istoku zemlje, uništavajući usjeve širom Ptujske i Dravske ravnice i u oblasti Haloza.

Smicanje vjetra izazvalo razornu oluju

Pitanje koje danas svi u Sloveniji postavljaju jeste – odakle oluji tako gotovo nezamisliva snaga? Odgovor leži u ekstremnoj nestabilnosti atmosfere i fenomenu koji meteorolozi nazivaju "smicanje vjetra".

Kako je objasnio prognostičar Aleš Satler, u zraku je bila ogromna količina vlage, dok se istovremeno zrak na velikim nadmorskim visinama brzo hladio. Zbog ogromne temperaturne razlike između tla i visine stvoren je snažan uzgon, koji je divljom brzinom podigao topao i vlažan zrak u visinu.

– Ne bismo imali tako razornu oluju da nije bilo izraženog smicanja vetra u atmosferi. To znači da vetar drastično menja smer i brzinu sa visinom, što održava olujni sistem 'živim' i dugotrajnim. Sinoć je severni vetar duvao kod tla, dok je na visini besneo jak jugozapadni vetar. U severnoj polovini Slovenije ispunjeni su svi uslovi za formiranje superćelija i razornih oluja – istakao je Satler.

Više od 120 vatrogasaca i pripadnika Civilne zaštite je na terenu od ranog jutra, a pojačanja iz okolnih regiona također stižu u pomoć. Direktor Uprave za zaštitu i spašavanje Leon Behin potvrdio je da je više od 150 objekata u Komendi teško oštećeno i da su obezbijeđeni veliki generatori za električnu energiju kako bi javne ustanove poput vrtića i škola mogle funkcionisati.

Međutim, najveći strah lokalnih vlasti nakon početne sanacije je kako sanirati toliku štetu. Šestan je upozorio da će najveći problem u narednim danima i sedmicama biti pronalaženje građevinskog materijala, ali prije svega krovopokrivača i majstora, kojih već nema u cijelom regionu.