Komisija za izbor i imenovanje Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine pokrenula je proceduru popunjavanja upražnjenih mjesta u najvišoj pravosudnoj instituciji. Ustavni sud Bosne i Hercegovine trenutno funkcioniše sa sedam od predviđenih devet sudija, što ozbiljno opterećuje rad ove institucije. Dodatni pritisak stvara činjenica da je aktuelni sudija Mirsad Ćeman ispunio uslove za penziju krajem prošle godine, dok predsjednica suda Valerija Galić u penziju odlazi u oktobru 2026. godine, prenosi Hayat televizija.

Političke kontrole i sporne kompetencije

Radna grupa, koju je formirala parlamentarna Komisija za izbor i imenovanje, završila je intervjue s kandidatima i utvrdila konačnu listu. Među 27 pravnika koji su ispunili uslove, kao favoriti vladajuće većine izdvojile su se Dženeta Omerdić i Katica Artuković. Na trećoj i četvrtoj poziciji nalaze se Ivan Matešić i Faris Vehabović. Dio parlamentarnih zastupnika javno problematizuje sastav same radne grupe koja je ocjenjivala kandidate, ukazujući na nedostatak stručnih kompetencija pojedinih članova.

Zastupnik stranke SDA u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta Asim Kamber oštro je kritikovao ovaj proces, naglašavajući da politički interesi diktiraju izbor sudija.

"Jedan od članova radne grupe je internista, dakle specijalista interne medicine, drugi je mašinski tehničar, a treći je ekonomista. Dakle, mi imamo zapravo činjenicu da ljudi koji nemaju nikakve kompetencije trebaju donositi nekakav objektivni stručni sud o ljudima koji sutra, zapravo, na najvišem pravosudnom nivou odlučuju o stabilnosti države BiH", izjavio je Kamber.

Nakon sjednice Komisije, koja je zakazana za tri dana, znat će se da li će pred zastupnike ići kompletna lista ili samo unaprijed favorizovana imena. Kamber sumnja da će vladajuća koalicija uopšte uspjeti obezbijediti parlamentarnu većinu za glasanje.

"Vidjeli ste da većina nije imala većinu i na zadnjoj vanrednoj sjednici, očito je da tamo postoje određeni problemi i ja uopće zapravo ne mogu sada prejudicirati bilo koji datum ili bilo šta vezano za održavanje sjednice", tvrdi Kamber.

Blokade i nametanje principa uzmi ili ostavi

Ranija praksa, kada je na mjesto ustavnog sudije imenovan Marin Vukoja kao jedini ponuđeni kandidat, izazvala je oštre podjele u javnosti i parlamentu. Takav model delegiranja bio je isključiva želja stranke HDZ BiH. Zastupnici opozicije insistiraju da se pred parlament stavi više prijedloga kako bi se izbjeglo političko uslovljavanje.

Zastupnik pokreta NiP Admir Čavalić upozorava da su ustavne sudije konstantno izložene političkim pritiscima, iako niti jedan zakonski dokument ne propisuje izbor po nacionalnom ključu.

"Znamo da nam je preko potreban isti i jak, snažan Ustavni sud u kontekstu aktualnih geopolitičkih domaćih izazova. Kada je riječ o samim imenima, bilo bi dobro da imamo više imena. Loša stvar bi bila da se ponude opet dva imena i da se ide po principu „uzmi ili ostavi“. Lično ću zagovarati da imamo više imena i onda neka parlamentarna većina ili neka druga većina odluči koja će dva imena proći", naveo je Čavalić.

Zastupnik stranke DF Denis Gratz smatra da su unutrašnji kadrovski sukobi unutar vladajuće koalicije paralizovali rad Zastupničkog doma. Odluke koje donosi Ustavni sud Bosne i Hercegovine direktno utiču na stabilnost države i provođenje Ustava, zbog čega je popunjavanje ovih pozicija ključni politički proces.

"Sve je do njih. Oni imaju većinu, očito kada im treba većina, a kada se svađaju i kada vode svoje interne kadrovske bitke, onda dođemo svi ovdje i poljubimo vrata. Ne znam, iskreno da vam kažem, ne znam. Ja ne znam šta se dešava u njihovim glavama, osim što sve rade ad hoc, na pamet, kako im se prohtije i ne preuzimaju nikakvu odgovornost", zaključio je Gratz, prenosi Hayat televizija.