Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu ponovo se našao u fokusu javnosti nakon što je odbijen zahtjev za privremeno puštanje na slobodu Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini. Ova odluka, donesena na osnovu medicinskih procjena i procjene uslova u pritvorskoj jedinici, ponovo je otvorila širu raspravu o odnosu prema presudama Haškog tribunala, njihovom naslijeđu i pokušajima političkog utjecaja na međunarodne pravosudne institucije.

Ratko Mladić osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida za "Slobodnu Bosnu" kaže da Srbija nastavlja sa revizionističkom strategijom i ovih dana vrši neviđen pritisak prema Vijeću sigurnosti UN, tražeći od članica vijeća da izvrše pritisak na rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu u cilju puštanja na slobodu ratnog zločinca  Ratka Mladića.

Podsjetimo, ministar pravde Srbije Nenad Vujić ranije je naveo da će se Srbija obratiti Ujedinjenim nacijama i Komitetu za ljudska prava, ističući principe humane zaštite zatvorenika i pozivajući se na tzv. Mandela pravila, prema kojima kazna ne smije prerasti u osvetu.

“Mandela pravila su vrlo jasna. Neko je osuđen, neko je na izdržavanju kazne, ali nikad ta kazna ne sme da preraste u osvetu, da neko bude izložen nehumanom, nečovečnom postupanju”, rekao je Vujić. Kazao je i da zadržavanje ratnog zločinca Ratka Mladića predstavlja kršenje međunarodnih standarda ukazujući da prema pravilima UN svaki zatvorenik ima pravo na adekvatnu negu.

“Koliko daleko Srbija ide sa beskurpuložnošću govori i činjenica da se međunarodni ratni zločinac Ratko Mladić poredi sa Nelsonom Mandelom. Od dolaska u Hag, Srbija pokušava  da Ratka Mladića izvuče iz pritvorske jedinice haškog tribunala u Ševeningenu. Treba se podsjetiti 2013. godine kada je zločinac Mladić na sudskoj raspravi zahvalio Tribunalu i “Svetom Petru” što nije završio kako je rekao “na vječnim lovištima“ nakon što je “krijući “ se u Srbiji preživio tri moždana udara”, kaže Tahirović.

Polovinom maja ove godine, odbijen je zahtjev porodice i advokata ratnog zločinca Ratka Mladića da zbog zdravstvenog stanja bude pušten na liječenje u Srbiju.

U obrazloženju odluke predsjednica Mehanizma Hagu Graciela Gatti Santana je navela da je zahtjev Mladića razmatran isključivo kroz humanitarne okolnosti i njegovo zdravstveno stanje. 

“Iako se Mladić nalazi u završnoj fazi života te je njegovo zdravstveno stanje teško, uvjeti u pritvorskoj jedinici i zatvorskoj bolnici toliko kvalitetni da se Mladiću može maksimalno osigurati udobnost, bez da pritvorsko okruženje dodatno pogoršava njegovo stanje na način koji bi predstavljao nehumano ili nedostojanstveno postupanje, navedeno je u odgovoru.

Muratović također podsjeća na stav predsjednice Mehanizma, Graciele Gatti Santana, koja je zajedno s drugim sudijama navela da Mladić ima adekvatnu medicinsku njegu te da su uslovi u pritvorskoj jedinici odgovarajući.

“Dakle Mladić ima sve što je moguće ponuditi kada je u pitanju njegovo zdravstveno stanje i Srbija nema bolje uslove”, kaže on, te dodaje:

“Treba istaći da je i stav tužilaštva Mehanizma uvijek jasan-puštanje zločinca Mladića zbog navodnih zdravstvenih razloga je ustvari njegovo puštanje na slobodu.”

On ovom prilikom naglašava da Srbija i nakon rezolucije o Srebrenici, generalne skupštine UN, ponovo dokazuje da je s razlogom jedina država na svijetu koja je presuđena zbog kršenja konvencije o genocidu.

“Revizionizam Srbije prema BiH je primjetan u svakom segmentu ne samo kada je u pitanju njena uloga u počinjenju zločina u BiH koju je sud u Hagu definirao kao UZP u cilju etničke prekompozicije BIH i stvaranja “Velike Srbije”. U ovom tekstu želim naglasiti nepokolebljivost Rezidualnog mehanizma i časnih ljudi koji decenijama donose pravdu za BiH”, ističe predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Nažalost, kako kaže danas se Mehanizam susreće s neviđenom pritiscima za gašenje koje čak ima svoju podršku i u BiH.

“Odgovornost državnih organa je da pruže svu raspoloživu pomoć Mehanizmu od diplomatske do svake druge. Ukidanjem Mehanizma zločinci i njihovi zaštitnici vide novu šansu da pokušaju srušiti naslijeđe suda u Hagu i  dodatno oživjeti velikodržavne  projekte protiv BiH. Znamo i vjerujemo da je to još jedan “pucanj u prazno “ velikosrpske politike”, zaključio je Tahirović za SB.

Historičar Dragan Markovina ovu inicijativu ministra Vujića ne posmatra isključivo kroz humanitarni ili pravni okvir, već je smješta u širi politički kontekst unutrašnjih prilika u Srbiji.

“Vujić se živ slomio ne bi li ishodio puštanje Ratka Mladića na slobodu, formalno zbog teškog zdravlja i boljeg liječenja, a realno s krajnjim ciljem da Mladićeva smrt posluži kao poligon za masovni ispraćaj i još jednu nacionalističku euforiju koja bi dodatno skrenula pažnju javnosti s nepopravljive krize legitimiteta Vučićeve vlasti”, naveo je Markovina.

(S. Gojak)