Vlada Federacije Bosne i Hercegovine napravila je dugo najavljivani korak u, kako su istakli, uređenju energetskog sektora utvrđivanjem Prijedloga zakona o gasu Federacije Bosne i Hercegovine.

Na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, ovaj dokument je upućen u parlamentarnu proceduru, s ciljem da se po prvi put "sistemski urede" energetska politika, planiranje, distribucija i snabdijevanje prirodnim gasom u ovom entitetu.

Uprkos činjenici da predlagači ističu da je zakon usklađen s evropskim direktivama i da štiti interese građana, Almir Bečarević, stručnjak za energetiku i nekadašnji ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uredenja, gradenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, upozorava da se ovim potezom cementira podjela države i odustaje od državne regulative u korist entitetskih interesa.

Šta donosi novi zakon?

Prijedlog zakona o gasu Federacije Bosne i Hercegovine osmišljen je kao sveobuhvatan okvir koji tretira sve od proizvodnje i skladištenja do upravljanja terminalima za ukapljeni prirodni gas (LNG).

Prema navodima iz Vlade, zakon djelimično preuzima odredbe Direktive 2009/73/EZ Evropskog parlamenta, čime se teži uspostavljanju unutrašnjeg tržišta prirodnog gasa po evropskim standardima.

Među ključnim ciljevima navode se sigurnost snabdijevanja po pristupačnim cijenama, razvoj konkurentnog tržišta, te zaštita ekološki prihvatljivog okoliša.

Vlada ističe da je posebna pažnja posvećena podjeli nadležnosti, naglašavajući da zakon uređuje isključivo pitanja unutar Federacije, ne zadirući u nadležnosti državnih institucija, uz deklarativnu opredijeljenost za usvajanje propisa i na nivou Bosne i Hercegovine.

Ipak, iza optimističnih saopćenja krije se duboka zabrinutost stručne javnosti. Almir Bečarević smatra da je usvajanje entitetskog zakona prije državnog strateška greška koja ide na ruku isključivo politici manjeg entiteta.

- Dosta se dugo čekalo da se usvoji Prijedlog zakona o gasu. Interesantno je, a to moram naglasiti, da već imamo dva usvojena zakona u sektoru električne energije, ali u tom sektoru nismo dobili ništa, doslovno ništa - ističe Bečarević, povlačeći paralelu s ranijim reformama koje, prema njegovom mišljenju, nisu donijele obećane rezultate.

Bečarević objašnjava da je ovaj zakon godinama "ležao" u ladicama upravo zato da bi se spriječilo ono što se sada dešava, a to je legalizacija entitetskih granica u energetskom sektoru.

- Zakon ranije nije stavljan u proceduru iz jednog razloga, a to je da se ne bi krenulo u istu politiku kakvu provodi entitet RS. Naime, RS ima zakon o gasu na entitetskom nivou i upravo zbog toga ne želi usvajanje zakona na državnom nivou. Federacija je godinama zastupala tezu da se federalni zakon ne treba usvajati dok se ne usvoji državni, jer bi se time samo potvrdilo ono što RS želi – postojanje dva entitetska zakona bez zakona na nivou države - upozorava on.

Cijena Plana rasta i uloga FERK-a

Kritike se odnose i na širi politički kontekst, posebno na realizaciju uvjeta iz evropskog Plana rasta. Bečarević tvrdi da je aktuelna vlast potpisivanjem ovog plana praktično odustala od državnog zakona o gasu.

- U ovom trenutku, a zbog svih priča o interkonekcijama, porazna je činjenica da se upravo sada krenulo tim putem. Trebalo je sačekati jer se ni s ovim zakonom ništa značajno neće dobiti. On će "zacementirati" upravo ono što je RS htjela, a to su dva entitetska zakona bez državnog - kategoričan je Bečarević.

On dodaje da će najveću korist od ovakvog zakonskog rješenja imati Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK), za koju govori da je pod snažnim političkim utjecajem.

- Desit će se isto što i u sektoru električne energije, a to je ništa značajno, izuzevši to što će FERK, koji je pod kontrolom HDZ-a, dobiti određene ingerencije za izdavanje dozvola. Time "voda na mlin" ide RS-u i onom dijelu HDZ-a koji upravlja FERK-om - smatra bivši ministar, piše Stav.