U prvih pola godine 2026., Državno tužilaštvo nije podiglo niti jednu optužnicu za ratne zločine. Posljednje optužnice podignute su u tri zadnja dana prošle godine, što, prema sagovornicima Detektora, stvara utisak da su kvantitet i postizanje norme tužilaca važniji od stvarnih rezultata.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je od decembra 2025. do danas Državnom sudu na potvrđivanje uputilo 11 optužnica za ratne zločine. Četiri optužnice su vraćene na doradu, a prema službenoj stranici Državnog tužilaštva gdje se objavljuju sve vijesti o optuženjima, sve su podignute u decembru prošle godine, čime je nastavljena dugogodišnja praksa Tužilaštva.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, mišljenja je da podizanje optužnica zadnjeg dana decembra pokazuje koliko je sve na brzinu urađeno i kako je to bio pokušaj da se dostigne norma, a ne da se postigne rezultat.

“Svi se bave statistikom, pa ni Tužilaštvo BiH nije izuzetak”, navodi Tahirović.

Da podizanje optužnica krajem godine može ostaviti utisak da je fokus pravosudnih institucija, dominantno tužilaštava, ispunjenje statističkih pokazatelja, a ne kvalitet optužnica, smatra i advokatica Sabina Mehić. Taj utisak, prema njenim riječima, nije bezrazložan i suštinski je osnovan.

“Nije neobično da se krajem godine podižu optužnice, toga je uvijek bilo. Međutim, ono što mogu primijetiti u svojoj praksi jeste da gotovo više i nema optužnica tokom godine. Sada se svodi na podizanje optužnica krajem godine, što samo po sebi više ukazuje na to da je fokus kvantitet”, smatra Mehić.

Detektor je ranije pisao da je Državni sud 2025. potvrdio samo jednu optužnicu koja je i podignuta tokom te godine.

Mehić dodaje da je i primjetno da se optužnice podižu u manje složenim predmetima, dok je sve manje obimnih i složenih predmeta.

I Tahirović problematizuje činjenicu da optužnice i presude ne govore baš mnogo o tome da je Tužilaštvo BiH radilo na složenim predmetima.

“U suštini, imate puno predmeta, puno godina presuđenih, ali sve su to lica koja, za zločine koje su počinili, mogu da odgovaraju na nižim tužilaštvima u BiH”, smatra Tahirović.

Na ovu činjenicu su, kaže Tahirović, udruženja ukazivala godinama, ali tužilaštva i dalje imaju istu praksu.

“Bojim se da će to biti i u narednom periodu, da nemamo optužnica za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, ratne zločine. (…) Nemamo ili su vrlo rijetke optužnice za genocid u Srebrenici, a da ne govorimo o drugim krajevima. Oni nisu ispunili svoj zadatak, svoju misiju zbog koje je u Tužilaštvu BiH i formiran Odjel za ratne zločine”, kaže Tahirović

Iz Suda BiH nisu precizirali razloge zbog kojih su optužnice vraćene na doradu niti su naveli o kojim se predmetima radi. Potvrdili su, međutim, da su Tužilaštvu vraćene optužnice naknadno ponovo dostavljene Sudu i u međuvremenu potvrđene. Među njima je i predmet protiv Enesa Gurde i Nihada Čamdžić-Brčaninovića zvanog Mrakan