Novi evropski izvještaj pokazao značajan pad Hrvatske na rang-listi, a stručnjaci upozoravaju da rast turizma i pritisak na obalu ostavljaju sve vidljivije posljedice

Najnoviji izvještaj Evropske agencije za okoliš o kvaliteti voda za kupanje u Evropi donio je zabrinjavajuće vijesti za susjednu Hrvatsku. 

Zemlja koja je godinama važila za jednu od evropskih lidera po čistoći mora sada je zabilježila značajan pad na rang-listi, što je ponovo otvorilo pitanje zaštite obale i održivosti turističkog razvoja.

Prema podacima za sezonu 2025, Hrvatska je, posmatrano prema udjelu lokacija s izvrsnim kvalitetom vode za kupanje, pala sa petog na 13. mjesto u Evropi.

Na takav razvoj situacije ranije je upozorio i naučnik dr. Slaven Jozić, ističući da bi ovogodišnji rezultati mogli biti slabiji, piše Morski.hr. Kako navode iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, ovakav rezultat uklapa se u trend koji je prisutan već duže vrijeme, a koji se ogleda u sve većem pritisku na obalu i morski ekosistem, posebno tokom turističke sezone.

Dobra vijest je da većina lokacija na hrvatskoj obali i dalje ima visok kvalitet vode za kupanje. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se čisto more, koje predstavlja jedan od najvažnijih turističkih aduta ove susjedne zemlje, više ne smije uzimati zdravo za gotovo.

Mnoge evropske države godinama ulažu u zaštitu prirode, sisteme odvodnje, prečišćavanje otpadnih voda i bolje upravljanje izvorima zagađenja, što se danas vidi kroz stabilno visok udio voda izvrsnog kvaliteta. Ako želimo povratak u sam evropski vrh, održivi turizam ne smije ostati samo fraza. Rast broja turista i plovila mora biti praćen ozbiljnim ulaganjima u infrastrukturu, nadzor i zaštitu obalnih ekosistema, poručili su iz Instituta.

Posebno je zanimljiv podatak da je tokom 2025. godine broj službenih kupališta u Evropskoj uniji povećan za 162 nove lokacije. Najveći dio tog povećanja odnosi se upravo na Hrvatsku, koja je prijavila čak 103 nova mjesta za kupanje.

Stručnjaci upozoravaju da je dio tog rasta posljedica intenzivnog nasipanja prirodnih obala usitnjenim šljunkom i drugim materijalima, što može imati negativan utjecaj na morski ekosistem i kvalitet mora.

Kada je riječ o kontinentalnim vodama, odnosno rijekama i jezerima, rezultati su još lošiji. Hrvatska se našla među državama koje imaju manje od 60 posto lokacija s izvrsnim kvalitetom vode. U toj grupi nalaze se i Slovenija, Portugal, Poljska i Španija.

Iz Evropske agencije za okoliš poručuju da ovi podaci ukazuju na potrebu za dodatnim ulaganjima u zaštitu rijeka, jezera i drugih unutrašnjih vodotokova kako bi se očuvao njihov kvalitet i dugoročna održivost.