Klimatski naučnici upozoravaju da je El Nino zvanično počeo, dok se svijet priprema za period izraženijih vremenskih ekstrema. Ovaj prirodni fenomen javlja se svakih nekoliko godina kada temperature površine mora u istočnom dijelu Tihog okeana postanu neuobičajeno visoke, što može dodatno povećati globalne temperature i pojačati ekstremne vremenske pojave.

Prethodni El Niño, koji je trajao od maja 2023. do marta 2024. godine, doprinio je rekordnim vrućinama, smrtonosnim toplotnim valovima, požarima i poplavama širom svijeta. Prema sezonskim prognozama, 2026. bi mogla biti među najtoplijim godinama ikada zabilježenim, a iznadprosječne temperature očekuju se tokom ljeta i rane jeseni.

Osim visokih temperatura, El Niño može izazvati ozbiljne posljedice po poljoprivredu, energetiku i vodosnabdijevanje. Stručnjaci upozoravaju da bi suše mogle dovesti do nestašica hrane i električne energije, posebno u zemljama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na hidroelektrane. Zbog manjka vode, proizvođači energije često pribjegavaju fosilnim gorivima, što povećava emisije ugljendioksida.

Norveška je već osjetila posljedice toplije i suše zime, sa značajno smanjenim zalihama snijega i manjom proizvodnjom hidroenergije. Istovremeno, ekstremne vrućine mogu smanjiti efikasnost solarnih panela. Kako temperatura raste iznad 25°C, njihova proizvodnja električne energije opada za približno 0,4 do 0,5 posto po svakom dodatnom stepenu.

Institut IHE Delft upozorava da bi naredne dvije godine mogle donijeti ozbiljne probleme u proizvodnji hrane. U zemljama poput Nikaragve, Kolumbije, Brazila i Indije očekuju se smanjeni prinosi kukuruza, graha i drugih važnih kultura zbog nedostatka padavina i ograničenih vodnih resursa.

Posljedice bi se mogle osjetiti i u Evropskoj uniji, koja u velikoj mjeri zavisi od uvoza hrane. Pšenica, kukuruz i kakao posebno su osjetljivi na ekstremne klimatske uslove.

Naučnici upozoravaju da bi El Niño tokom 2026. i 2027. godine mogao pojačati rizik od suša, toplotnih valova i šumskih požara širom Evrope. Nizak vodostaj rijeka mogao bi dodatno ugroziti poljoprivredu, snabdijevanje pitkom vodom i rad elektrana.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da El Niño nije glavni uzrok globalnog zagrijavanja. Riječ je o prirodnom fenomenu koji privremeno povećava prosječnu globalnu temperaturu za oko 0,1 do 0,2°C. Nasuprot tome, klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem već su podigle temperaturu planete za približno 1,3 do 1,5°C u odnosu na predindustrijski period.

Kako ističe klimatska naučnica Friederike Otto, El Niño dolazi i prolazi, dok se klimatske promjene nastavljaju pogoršavati sve dok čovječanstvo ne smanji sagorijevanje fosilnih goriva. Upravo zato naučnici smatraju da su klimatske promjene mnogo veći i dugoročniji izazov od samog El Niña.