Kompanija "Clever", vodeći danski operater stanica za punjenje električnih vozila, u potpunosti je ukinula tradicionalnu menadžersku hijerarhiju.

Nema šefova, nema menadžera srednjeg nivoa, a od 2025. godine nema čak ni naziva radnih mjesta koji sadrže tu riječ, prenosi BlicBiznis.

Iz svog sjedišta u preuređenoj industrijskoj četvrti Kopenhagena, firma funkcioniše na bazi samoupravnih timova u kojima svaki zaposleni učestvuje u donošenju odluka i preuzima odgovornost za njihovo sprovođenje.

Zašto je ukinut menadžment

Arhitekta ovog eksperimenta je suosnivač Kasper Kirketerp-Meler, koji je prije više od jedne decenije pokrenuo posao sa šačicom zaposlenih.

Iako se Danska i njeni nordijski susjedi dugo ponose egalitarnim radnim okruženjima i horizontalnim strukturama, Kirketerp-Meler je želio da ovu ideju podigne na viši nivo. Počevši od 2019. godine, počeo je da uklanja slojeve menadžmenta, da bi na kraju ukinuo i sopstvenu ulogu izvršnog direktora. Glavni cilj bio je da se izvuče pun potencijal svake osobe na platnom spisku.

– Mogli smo to da uradimo bolje nego na tradicionalan način. U novoj eri, u kojoj će vještačka inteligencija raditi sve što se tiče efikasnosti, upravo će ljudske vještine i ljudski faktor biti ključni da bi kompanije u budućnosti napredovale i inovirale – rekao je Kirketerp-Meler za AFP.

Postojao je i praktičan motiv. Organizacije sa dubokom hijerarhijom se muče da djeluju brzo, jer svaka odluka mora da prođe kroz dugačak lanac odobrenja.

Profesor na Univerzitetu Roskilde Helge Hvid, koji proučava samoupravne firme, slaže se da birokratija može da parališe donošenje odluka. On dodaje da su horizontalni modeli posebno privlačni mlađim radnicima jer „ljudi žele da se njihov glas čuje, žele da njihov rad ima smisao i žele da imaju autonomiju“.

Sloboda sa jasnim granicama

Ukidanje šefova, međutim, ne znači napuštanje svake strukture. Zaposleni u kompaniji “Clever” rade u više od 50 timova koji broje od osam do dvanaest članova. Svaki tim je grupisan oko specifičnih ciljeva, sa jasno definisanim ulogama za zadatke kao što su zapošljavanje i ljudski resursi (HR).

Kirketerp-Meler upozorava da bi istovremeno ukidanje cjelokupne strukture gurnulo kompaniju u haos. An-Sofi Dube iz francuskog Nacionalnog konzervatorijuma umjetnosti i zanata napominje da, iako je horizontalno organizovanje usmjereno na borbu protiv birokratije, određeni stepen pisanih pravila paradoksalno ostaje koristan kako bi svi razumjeli „pravila igre“.

Radnici cijene odsustvo rivalstva

Za zaposlene, privlačnost ovakvog sistema je opipljiva. Like Jepsen, koja je provela više od četiri godine pomažući kolegama u donošenju zajedničkih odluka, izuzetno ceni odsustvo rivalstva u kompaniji.

– Radim u timu u kom smo svi jednaki. Tu smo da zajedno uspijemo, tako da nema međusobnog internog takmičenja – objasnila je ona, dodajući da ovaj model zadovoljava osnovne ljudske potrebe za autonomijom, slobodom i osjećajem pripadnosti.

Koliko je ovakav sistem uspješan najbolje pokazuje podatak iz interne revizije sprovedene 2024. godine: čak 92% zaposlenih u kompaniji “Clever” izjavilo je da sa osmijehom svakog jutra kreće na posao.

Ranije ovog jmeseca, Kirketerp-Meler je zauvijek napustio firmu. Ipak, danski distributer energije “Andel”, u čijem je vlasništvu “Clever” od 2018. godine, obavezao se da će ostaviti ovu nekonvencionalnu strukturu netaknutom – što ukazuje na to da bi eksperiment bez šefova mogao da nadživi ljude koji su ga i pokrenuli.