Iako će lokalnih pljuskova i dalje biti, fokus meteorologa je na temperaturama koje će iz dana u dan rasti.

"Temperature iz dana u dan rastu kako sedmica odmiče, one su sve ekstremnije i ekstremnije", rekao je Krajinović za N1.

Prema njegovim riječima, krajem sedmice maksimalne temperature u Bosni dosezat će do 37 stepeni Celzijusa, dok će u Hercegovini biti i do 39 stepeni.

"To su vrijednosti temperatura zraka koje su rizične i približavaju se ekstremima koji su izmjereni u prošlosti u našoj zemlji", upozorio je.

Rekordi više nisu rijetkost

Krajinović podsjeća da su rekordne temperature posljednjih godina postale gotovo redovna pojava.

"Imam osjećaj da smo vrlo brzo zaboravili 2025. godinu", kazao je.

Podsjetio je da je 26. juna prošle godine u Sarajevu izmjerena rekordna temperatura od 38,8 stepeni Celzijusa.

"Upravo je taj ekstrem ušao u globalni izvještaj o klimi Svjetske meteorološke organizacije", naveo je.

Dodaje da su rekordne vrijednosti obarane i 2021. godine, kada su ekstremne temperature trajale nekoliko dana zaredom.

"Samo u posljednjih pet godina dva puta smo obarali rekorde kada je u pitanju ovaj ekstrem", rekao je Krajinović.

Zbog toga smatra da ovakve vremenske prilike više ne mogu biti posmatrane kao izuzetak.

"To ukazuje koliko smo postali izloženi situacijama sa ekstremno visokim temperaturama zraka", istakao je.

Stižu sušniji mjeseci

Osim vrućina, meteorolozi upozoravaju i na manjak padavina tokom ostatka ljeta.

"Prognozni modeli ukazuju da će količine padavina biti ispod uobičajenih za ovaj period godine", rekao je Krajinović govoreći o julu i augustu.

Prema njegovim riječima, padavine će uglavnom biti pljuskovitog karaktera, neravnomjerno raspoređene i praćene grmljavinom.

"Očekujemo duže sušne periode sa prirodnim nepogodama u vidu pljuskovitih padavina", naveo je.

Dodao je i da se tokom jula i augusta očekuje nastavak temperaturnih odstupanja.

"Očekuje se nastavak trenda visokih temperatura sa pozitivnim odstupanjem i do pet stepeni u odnosu na prosječne mjesečne vrijednosti", rekao je.

Vrućina je tihi rizik

Krajinović posebno upozorava građane da ozbiljno shvate preporuke ljekara i zaštite svoje zdravlje.

"Vrućina je nešto što nam tiho dolazi kao rizik, a nanosi ogromne, ogromne probleme", poručio je.

Najugroženiji su, kako navodi, djeca, starije osobe i hronični bolesnici.

"Ne smijemo podcijeniti prirodu u ovim situacijama", rekao je.

Poseban oprez potreban je i zbog visokog UV indeksa, ali i povećanog rizika od šumskih požara.

"Moramo biti oprezni kada smo na otvorenom, kada koristimo vatru i na taj način zaštititi svoju prirodu", istakao je Krajinović.

Građanima savjetuje da redovno prate prognoze Federalnog hidrometeorološkog zavoda i prilagode svoje aktivnosti vremenskim uslovima.

"Nije ovo ni prvi put ni zadnji put da imamo ovu situaciju. Naučili smo kako da se izborimo sa toplotnim valovima, ali ova upozorenja moramo shvatiti ozbiljno", zaključio je Krajinović.