Vraćanje Bosne i Hercegovine na finansijsku "sivu listu" FATF-a odvratit će međunarodne investitore i stvoriti nove prepreke na putu zemlje prema Evropskoj uniji, upozoravaju stručnjaci, piše BIRN.

Nakon što je Radna skupina za financijsko djelovanje (FATF), globalni međuvladin organ za praćenje pranja novca, ponovo uvrstio Bosnu i Hercegovinu na "sivu listu" zemalja čiji napori u suzbijanju pranja novca i financijskog kriminala zahtijevaju pojačan nadzor, stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice po domaće gospodarstvo.

Razlog za ponovno uvrštavanje BiH na sivu listu je nedonošenje zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelima te neuspostavljanje registra stvarnih vlasnika u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Elisa de Anda Madrazo, predsjednica FATF-a, objasnila je tu odluku 19. juna, navodeći da BiH mora "ojačati svoju odbranu od kriminalaca i terorista koji zloupotrebljavaju njen finansijski sistem i osigurati efikasan nadzor bankarskog sektora".

Baščaršija, Sarajevo (Foto: BIRN)

Stručnjaci su za BIRN izjavili da uvrštavanje na listu može otežati pristup BiH Jedinstvenoj oblasti euro plaćanja (SEPA) – važnom mehanizmu koji olakšava bezgotovinska plaćanja širom Evrope.

Admir Cavalić, zastupnik u parlamentu FBiH, kazao je da je BiH planirala pristupiti SEPA-i ove godine, uz donošenje paketa finansijskih zakona. Istaknuo je da je, dok je entitet RS spreman uspostaviti registar u kojem bi jednostavna pretraga pokazala ko je stvarni vlasnik nekog privrednog subjekta, situacija u drugom entitetu – Federaciji – drugačija.

"Sramota je, posebno za Federaciju", rekao je Cavalić. "Postoje sistemske prepreke za uspostavljanje tog registra", dodao je.

Duže kašnjenje i stroža kontrola

Stručnjaci upozoravaju da će uvrštavanje na "sivu listu" negativno utjecati na bosansku privredu pogoršanjem kontrolnih procedura i kašnjenjima u plaćanjima.

Švedska i Švicarska već su pojačale kontrole transakcija s BiH, što pokazuje koliko brzo povjerenje međunarodnih finansijskih tržišta može biti izgubljeno – i koliko ga je sporo povratiti, kazao je predstavnik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Upozorio je da ovakva situacija šalje negativan signal međunarodnim finansijskim institucijama, investitorima i partnerima, te stvara novu prepreku na europskom putu BiH.

"Doći će do značajnog usporavanja međunarodnih finansijskih transakcija. U praksi to znači dodatne kontrole i kašnjenja u plaćanjima i isplatama u i iz Bosne i Hercegovine, povećanje troškova poslovanja i otežanu saradnju između domaćih privrednika i stranih partnera", objasnio je predstavnik Komore.

"Izvoznici su posebno ugroženi, s obzirom na to da više od 73 posto ukupnog izvoza BiH odlazi na tržište Evropske unije", dodao je.

Isti predstavnik istaknuo je da pojačan nadzor finansijskih tokova i produženi rokovi plaćanja smanjuju konkurentnost domaćih kompanija, povećavaju poslovne rizike i mogu dovesti do raskida ugovora i gubitka tržišta.

"Ovo je posebno problematično s obzirom na to da su stabilan finansijski sistem i borba protiv pranja novca ključni uvjeti u procesu pridruživanja Evropskoj uniji", naveo je.

Posljedice po građane i privredu

Obični građani BiH vjerovatno će osjetiti negativne posljedice kroz rast cijena roba i usluga, moguće povećanje kamatnih stopa, poteškoće pri međunarodnim plaćanjima i doznakama, kao i sporije pristizanje novčanih pošiljki iz inostranstva.

Narušeno investicijsko okruženje moglo bi rezultirati smanjenjem stranih ulaganja i daljim slabljenjem privrede u trenutku kada BiH neophodna nova ulaganja i jačanje ekonomskog rasta u skladu s evropskim standardima.

"Posebno zabrinjava što proces izlaska sa 'sive liste' traje između dvije i četiri godine, a svaki eventualni povratak na tu listu imao bi dugoročne posljedice koje bi se teško i sporo otklanjale", naglasio je predstavnik Vanjskotrgovinske komore.

Komora poziva nadležne institucije da hitno preduzmu mjere zaštite privrede, očuvanja finansijske stabilnosti i osiguranja nastavka europskog puta BiH u interesu cjelokupnog gospodarstva i svih građana.

BIRN je ranije pisao da bi se, u slučaju ponovnog dospijevanja BiH na "sivu listu", to moglo odraziti na isplatu sredstava EU, uključujući milione predviđene Planom rasta.

Delegacija EU u BiH saopćila je da razumije političku opredijeljenost domaćih vlasti za otklanjanje strateških nedostataka predviđenih Planom rasta.

"Evropska unija pružila je značajnu tehničku pomoć Bosni i Hercegovini u ovoj oblasti kroz programe koje finansira EU i spremna je nastaviti podržavati BiH u provedbi mjera predviđenih domaćim Akcionim planom za FATF", navela je Delegacija, dodajući da "napredak u provedbi tih reformi doprinosi i napretku zemlje na europskom putu".

Delegacija je pozvala vlasti u BiH da se posvete provedbi neophodnih reformi i zbog pristupanja SEPA-i.

Šta je SEPA?

Jedinstvena oblast euro plaćanja (SEPA) utvrđuje pravila za bezgotovinska plaćanja širom Evrope pod sličnim uvjetima kao i za domaće transakcije – unutar SEPA-e, banke naplaćuju iste naknade za transakcije u eurima kako na domaćem tako i na međunarodnom nivou.

Obuhvata 27 država članica EU te Andoru, Island, Norvešku, Švicarsku, Lihtenštajn, Monako, San Marino, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vatikan, Majot, Saint-Pierre-et-Miquelon, Guernsey, Jersey i Otok Man. Članice su i zemlje kandidati Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Moldavija i Srbija.

SEPA-u predstavlja Europsko platno vijeće (European Payment Council), međunarodna neprofitna organizacija koja okuplja pružatelje platnih usluga i harmonizira ih unutar SEPA-e.