Zdenko Lučić, kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, objavio je na svom Facebook profilu oštar politički osvrt u kojem kritizira predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, povezujući ga s raspravama o ustavnim promjenama iz 2006. godine, odnosom prema Katoličkoj Crkvi i depešama koje su objavljene putem WikiLeaksa, prenosi Hercegovina.info.

Lučić je objavu naslovio: "Dragan cinkaroš kardinala!", a u nastavku ustvrdio kako je "Dragan Čović tužio Amerikancima biskupa da je hrvatski nacionalist".

"Čitajući naslov vjerojatno ste pomislili da je Dragan Čović tužio nekog biskupa sredinom osamdesetih godina dok je kao mladi kadar vojne industrije i uzdanica jugokomunističkog režima hodočastio od Tjentišta do Kozare. Ali ne, on je i kao predsjednik najveće hrvatske stranke HDZ-a zadržao isti odnos prema Crkvi, biskupima i svećenicima", napisao je Lučić.

U nastavku se osvrnuo na razdoblje kada su strani diplomati, prije svih američki, preko Christiana Schwarz-Schillinga pokrenuli ustavne promjene poznate kao "Travanjski paket".

"Kada su strani diplomati, prije svih američki, preko jednog od najistaknutijih bošnjačkih lobista Christiana Schwarz-Schillinga pokrenuli ustavne promjene u obliku tzv. Travanjskog/aprilskog paketa, sugovornika su našli u Draganu Čoviću", naveo je Lučić.

Osvrt na Travanjski paket

Lučić tvrdi kako je protiv ustavnih amandmana, za koje smatra da su bili izrazito štetni za Hrvate u BiH, tada ustala Katolička Crkva te dio hrvatskih političara predvođenih HDZ-om 1990.

Na 78. sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, održanoj 25. i 26. travnja 2006. godine, "Travanjski paket" nije prihvaćen. Lučić navodi kako su zastupnici HDZ-a BiH, po Čovićevoj naredbi, glasali za taj paket, ali kako je protivnika bilo dovoljno da ne bude potrebne dvotrećinske većine.

"Zastupnici HDZ-a su po Čovićevoj naredbi glasali za, ali je protivnika ‘Paketa’ bilo dovoljno da ne bude dvotrećinske većine i da ne prođe, 26 naspram 16", napisao je Lučić.

Govoreći o motivima Čovićeve tadašnje političke pozicije, Lučić ga povezuje s postupkom koji se vodio pred Sudom BiH u predmetu poznatom kao "Slučaj Lijanović".

"Nije teško odgonetnuti motive Čovićeve kooperativnosti. On je od lipnja 2005. kao bivši ministar financija bio na optuženičkoj klupi Suda BiH u poznatom ‘Slučaju Lijanović’, a znao je da ga američki ‘kadija’ i tuži i sudi", naveo je Lučić.

Dodao je kako je Čović, nakon što nije uspio "progurati ustavne amandmane", u studenome 2006. godine osuđen na pet godina zatvora, nakon čega se žalio i čekao drugostupanjsku presudu.

"Naravno da nije čekao skrštenih ruku. Lobirao je, nudio se, moljakao, cvilio. U razgovorima sa stranim diplomatima trudio se ostaviti dojam umjerenog, kooperativnog, demokratskog i proeuropski orijentiranog političara", napisao je Lučić.

Pozivanje na WikiLeaks

Lučić se u objavi pozvao i na razgovor Dragana Čovića s tadašnjim američkim veleposlanikom u BiH Douglasom L. McElhaneyjem iz lipnja 2007. godine, navodeći kako se o sadržaju tog razgovora zna zahvaljujući WikiLeaksu.

"Čović je u lipnju 2007. primljen kod američkog ambasadora u BiH Douglasa L. McElhaneyja. Zahvaljujući WikiLeaksu znamo i o čemu su razgovarali. Čović je ambasadoru cinkao hrvatske biskupe", tvrdi Lučić.

Prema njegovim navodima, Čović je tada rekao kako kardinal Vinko Puljić "više nije u stanju utjecati ni na polovicu svojih biskupa".

Lučić je posebno izdvojio navodnu ocjenu tadašnjeg mostarskog biskupa Ratka Perića.

"Posebno je indikativna ocjena mostarskog biskupa, pa ćemo ovdje citirati Čovića: ‘Mostarski biskup i hrvatski nacionalist Ratko Perić gubi svoj položaj i utjecaj’. Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH pred stranim diplomatom optužuje katoličkog biskupa da je ‘hrvatski nacionalist’", napisao je Lučić.

U nastavku je dodao kako je, prema njegovu mišljenju, takvo ponašanje pokazatelj političkog i ideološkog nasljeđa iz bivšeg sustava.

"Nevjerojatno je koliko je čvrsto ćirilično jugoslavenstvo i kako poput temeljne boje probije sve naknadne lakove i premaze", napisao je Lučić.

Uloga Katoličke Crkve

Lučić u objavi tvrdi kako je Čović svojim djelovanjem svjesno umanjivao utjecaj i vjerodostojnost Katoličke Crkve, za koju navodi da se desetljećima prije i poslije Daytonskog sporazuma borila za opstojnost i jačanje hrvatskog položaja u BiH.

"Naime, katolički biskupi u BiH često su javno pozivali na zaustavljanje obespravljenosti Hrvata i upozoravali su na diskriminaciju", naveo je.

Dodao je kako su biskupi na sastancima s tadašnjim predstavnicima, kako ih naziva, "danas propalih unitarističkih politika Amerike i Velike Britanije", kritizirali politička rješenja za koja su smatrali da narušavaju ustavnu ravnopravnost Hrvata.

Posebno je izdvojio angažman biskupa Ratka Perića, navodeći kako je u međunarodnim krugovima govorio o posljedicama političkih odluka koje su, prema njegovu mišljenju, dovele do slabljenja ustavnog položaja Hrvata u BiH.

Lučić podsjeća i kako je biskup Perić prosvjedovao protiv visokog predstavnika Paddyja Ashdowna zbog nametanja Statuta Grada Mostara 2004. godine.

"Biskup Perić prosvjedovao je protiv visokog predstavnika Paddyja Ashdowna povodom njegova nametanja Statuta Grada Mostara 2004. godine, navodeći kako Ashdown želi ‘spriječiti demokratsku volju eventualne hrvatske većine’", napisao je Lučić.

Osvrt na položaj Hrvata u BiH

U završnom dijelu objave Lučić se osvrnuo i na ranije izjave kardinala Vinka Puljića o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.

"Kardinal Vinko Puljić u više je navrata javno upozoravao da se Hrvatima poslije rata događa ‘tiho etničko čišćenje’ te da su ga stranci upozorili da Hrvati moraju ‘ili se asimilirati ili iseliti’", naveo je Lučić.

Objavu je zaključio političkom porukom kako Hrvata u BiH, unatoč svemu, još ima dovoljno za političke promjene.

"Usprkos nasilnim diplomatima i silnim njihovim vladama, usprkos Draganu Čoviću i njegovoj politici, nismo se ni asimilirali niti smo se svi iselili. Još nas ima dovoljno da se oslobodimo silnika i asimilatora, kao i njihovih sluga. Još imamo dovoljno snage i pameti da se oslobodimo korumpiranih jugoslavensko-komunističkih kadrova i vratimo dostojanstvo našem hrvatskom narodu", poručio je Zdenko Lučić.