Dok se borbe u Ukrajini nastavljaju bez većih promjena na većem dijelu fronta, u zapadnim vojnim krugovima sve češće se postavlja pitanje zbog čega Rusija, uprkos značajnim vojnim resursima, ne pokušava izvesti mnogo širu ofanzivu. O toj temi govorio je penzionisani američki pukovnik i vojni bloger Daniel Davis, koji smatra da se iza sadašnje strategije Moskve krije daleko širi plan od samog napredovanja na ukrajinskom ratištu.

Razlozi ruske vojne uzdržanosti

Daniel Davis ocjenjuje da je Ukrajina izgubila ofanzivni potencijal još 2023. godine i da se od tada uglavnom nalazi u odbrambenom položaju. Prema njegovim riječima, odbranom nije moguće dobiti rat, iako je Kijev uspio izbjeći poraz koji su mnogi vojni analitičari ranije očekivali. On navodi da su veliku ulogu u usporavanju ruskog napredovanja odigrali dronovi koje Zapad isporučuje Ukrajini. Ipak, smatra da to nije glavni razlog zbog kojeg front nije doživio značajnije promjene.

Prema procjeni koju je iznio Davis, mnogo važnije je to što Rusija pokazuje neuobičajenu uzdržanost. On tvrdi da ruska vojska ne koristi u potpunosti svoju brojčanu i tehničku prednost, niti pokušava izvesti velike prodore na dijelovima fronta koje opisuje kao slabo branjene. Zbog toga, kako ocjenjuje, napadi Ukrajine i zapadnih saveznika na rusku teritoriju postaju sve dublji. Američki pukovnik smatra da Moskva istovremeno intenzivno povećava proizvodnju dronova, raketa, artiljerijskih sistema i municije, ali da se samo dio tih kapaciteta koristi na frontu.

Po njegovom mišljenju, Rusija svjesno gomila naoružanje jer procjenjuje da bi se u budućnosti mogla suočiti sa direktnim sukobom sa Sjedinjenim Američkim Državama i NATO-om. "Ruski sagovornici mi to govore već godinama. NATO otvoreno govori da bi do 2030. godine mogao izbiti rat sa Rusijom, zbog čega Rusi namjerno ratuju samo dijelom svojih mogućnosti. Tu nema nikakvog tajnog dogovora", rekao je Davis.

Opasnost od eskalacije sukoba

On smatra da je Rusija, prema njegovoj procjeni, već spremna za veliki konvencionalni sukob, dok NATO još nije dostigao isti nivo pripremljenosti, što vidi kao ozbiljan problem za zapadne zemlje. Govoreći o daljem razvoju događaja, Davis ističe da se u Rusiji sve češće mogu čuti pozivi da se odgovori ne ograničavaju samo na ukrajinsku teritoriju, već da mete postanu i zapadni industrijski objekti u kojima se proizvode dronovi i raketni motori namijenjeni Ukrajini.

Dodatni pritisak na rusko rukovodstvo, prema njegovim riječima, stvorili su ukrajinski napadi na Sankt Peterburg tokom međunarodnog foruma, pokušaji blokade Krima, kao i izjave Volodymyra Zelenskyog u kojima je prijetio da će "Moskva gorjeti" i ismijavao Vladimira Putina. Davis smatra da zbog toga u Rusiji raste zahtjev za odlučnijim odgovorom. On upozorava da bi eventualni ruski udari na ciljeve u Zapadnoj Evropi mogli izazvati primjenu člana 5 NATO-a, što bi, prema njegovoj procjeni, predstavljalo scenario koji vodi ka Trećem svjetskom ratu. "Najvjerovatnije bi to dovelo do Trećeg svjetskog rata. Zvuči zastrašujuće, ali događaji se kreću u tom pravcu", upozorio je američki veteran.

Osvrćući se na mogućnost primirja, Davis navodi da zapadni analitičari razmatraju da li bi Moskva pristala na prekid sukoba po sadašnjoj liniji fronta. Međutim, ističe da je Rusija više puta saopćila da polazi od stava da Zaporoška, Hersonska, Luganska i Donjecka oblast, koje je anektirala 2022. godine i unijela u svoj ustav kao ruske teritorije, ostaju dio njenih zahtjeva i da od te pozicije ne odustaje. Kako zaključuje, Kijev nastoji da sadašnja linija fronta postane buduća državna granica, ali smatra da će konačna odluka zavisiti od Moskve. Prema njegovim riječima, ruska poruka evropskim državama i Vladimiru Zelenskyom glasi da će Rusija nastaviti sprovoditi sopstvenu politiku bez obzira na njihove stavove.