Član Inicijativnog odbora brčanskih intelektualaca Elvin Delić objavio je tekst u kojemu odgovara gradonačelniku Brčko distrikta Siniši Miliću, koji je ranije osporio navode iz Proglasa upozorenja brčanskih intelektualaca o kršenju Konačne arbitražne odluke i entitetizaciji Distrikta.

Milić je tvrdio da "entitetizacije Distrikta Brčko ne postoji" te da je Brčko "otvoren grad, mjesto saradnje i dogovora tri naroda i dva entiteta". Delić te tvrdnje pobija pozivanjem na relevantne pravne akte.

Šta zapravo kaže Konačna arbitražna odluka

Prema Konačnoj odluci Arbitražnog tribunala za Brčko iz 1999. godine i Amandmanu I na Ustav Bosne i Hercegovine iz 2009. godine, Brčko distrikt definiran je kao "teritorija pod zajedničkim vlasništvom (kondominijumom) entiteta, koja je u sastavu Bosne i Hercegovine". Međutim, Delić naglašava da formalno vlasništvo nad teritorijom ne znači i pravo upravljanja.

Statut Brčko distrikta u članu 1, stavu 3., eksplicitno propisuje da "entiteti u okviru Distrikta izvršavaju samo one funkcije i ovlaštenja koji su im povjereni prema tekstu statuta od 8. marta 2000. godine" te da "nijednom od entiteta vlasti Distrikta neće dodijeliti ili povjeriti bilo koju funkciju upravljanja ili ovlaštenje koje nije posebno dodijeljeno prema tekstu ovog statuta". Zakoni i vlast entiteta u Brčkom, piše Delić, nemaju nikakav pravni učinak — svako pravo upravljanja koje su entiteti imali trajno je suspendirano Konačnom arbitražnom odlukom.

"Brčko distrikt nije zajedničko vlasništvo entiteta u smislu upravljanja ili bilo kakvih nadležnosti, već zasebna administrativna jedinica pod direktnim suverenitetom države Bosne i Hercegovine", zaključuje Delić.

Konkretni primjeri entitetizacije

Autor navodi konkretne slučajeve koje tumači kao faktičku entitetizaciju: prenošenje ovlasti Distrikta na entitete u predmetima ljekarske i advokatske komore, obilježavanje neustavnog Dana entiteta RS u gradskim institucijama te slavljenje krsne slave u brčanskoj Bolnici — javnoj i sekularnoj ustanovi.

Što se tiče Milićevih napada na autore Proglasa — koje je gradonačelnik nazvao "samozvanim intelektualcima od kojih se i Sarajevo ograđuje" — Delić odgovara da je "jedina gora stvar biti politička figura koja sudjeluje u javnom sistemu države Bosne i Hercegovine uzimajući budžetski novac, a pritom ne priznavajući suverenitet te iste države", prenosi nap.ba.